Zdravi i u formi

Trebate li vježbati ako vas muči visoki tlak i druge bolesti? Ne krećite na trening prije jednog pregleda

22.03.2022.
u 16:37

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17.9 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.

Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti umrle 23 048 osobe, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih, dakle gotovo polovicu! Tako su u toj godini upravo kardiovaskularne bolesti odnijele 49% života žena (13 093) te 38,3% muškaraca (9 955).

Najznačajniji uzrok srčanog infarkta je začepljenje same šupljine srčane arterije ugruškom na mjestu već postojećeg suženja aterosklerotskim plakom. No, otkidanjem ili pucanjem dijela takvog plaka, strujom krvi mogu otploviti njegovi fragmentni u donje, periferne dijelove krvne žile i posve ih začepiti. Iako umjerena tjelesna aktivnost, poput brzog hodanja, sigurno je dobra za većinu ljudi, ali ako dane više provodite u sjedećem položaju i ne vježbate redovno, ipak morate pripaziti i obavezno razgovarati sa stručnjakom prije nego se vježbanju posvetite. Evo što može otkriti da ste u rizičnoj skupini i da biste trebali pripaziti.

 

Zdravstveno stanje i zdravlje srca

Hipertenzija i visoki krvni tlak su vodeći uzročnici infarkta, a većina ljudi koji pate od ovih stanja niti ne znaju da ih imaju, stoga je najvažnije ustanoviti kod liječnika imate li problem i kako ga regulirati. Višak „lošeg“ kolesterola može direktno utjecati na stvaranje plaka u arterijama, a onaj dobar kolesterol ponekad može i štiti zdravlje srca. Idući put kad posjetite liječnika bilo bi dobro upitati da se provjeri kakvo je stanje kolesterola kod vas. Tu je i dijabetes koji je jedan od opasnih faktora za razvojem bolesti srca pa je potrebno i provjeriti stanje šećera u krvi. Šećerna bolest oštećuje krvne žile, pa tako i koronarne, i znatno povećava opasnost pojave infarkta. Hiperuricemija (povećana količina mokraćne kiseline u krvi, što uzrokuje giht) nije sama po sebi čimbenik rizika, ali pojačava štetne učinke ostalih rizičnih faktora. No možda najopasniji faktor jest pretilost jer višak tjelesne težine prisiljava srce da više radi pa stoga održavanje težine koja odgovara našoj visini i građi smanjuje rizik pojave koronarne bolesti. Posebno se treba pripaziti masnih naslaga na području trbuha koje predstavljaju dodatni rizik od bolesti srca i infarkta.

Način života može povećati rizik

Niste previše aktivni? Smjernice za to koliko biste u tjednu trebali vježbati se nisu godinama mijenjale, a glase: 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta intenzivnijeg treninga, plus vježbe snage dva puta u tjednu. Mi smo sigurni da to možete jer hodati, plesati ili vrtlariti i nije tako teško. Ako želite više, trčite, plivajte ili planinarite. Važno je i kako se hranite, a zadnje informacije koje je znanost pružila glase ovako: namirnice koje su bogate zasićenim masnoćama mogu povisiti LDL (loš) kolesterol u krvi što će uvelike povećati rizik od razvoja bolesti srca. Dodani šećeri koji se nalaze u našim omiljenim poslasticama mogu uvelike utjecati na razvoj bolesti srca. Američki centar za rak navodi kako muškarci konzumiraju 24 žlice šećera na dan što je oko 384 kalorija, a profesor s Harvarda, dr. Frank Hu, nutricionist, navodi kako upravo unos takvih šećera povećava rizik od razvoja bolesti jetre, dijabetesa, upala,  ali i bolesti srca poput infarkta. To da alkohol utječe na zdravlje jetre je dobro dokumentirano, ali prevelik unos će naštetiti i zdravlju srca. Povisit će tlak, trigliceride, što će dovesti do povećanog rizika za razvojem bolesti srca.

Jedite namirnice koje sadrže zdrave masnoće; avokado, maslinovo ulje, riba…

Koliko godina imate i jesu li se pojavile bolesti srca u obitelji?

Postoji nekoliko faktora rizika za kardiovaskularne bolesti koje su van naše kontrole. Bolesti srca se mogu javiti bilo kad, neovisno o spolu i godinama. Naravno da povijest bolesti u obitelji, dijabetes ili hipertenzija mogu biti faktor rizika. Liječnik može predložiti dodatne preglede kao na primjer test na stres gdje može izmjeriti otkucaje srca kada hodate na traci za trčanje, a tako može procijeniti koliko dobro vaše srce radi kada mora „pumpati“ više krvi.

Ako se javi bol u prsima ili kratkoća daha tijekom testa ili postoje znaci ishemije ili pak slabosti srca, liječnik bi mogao naložiti daljnje preglede poput kateterizacija srca kada se pregledavaju arterije umetanjem tankog flekisbilnog katetera kako bi se otkrilo radi li se o blokadi žila. Liječnik bi mogao predložiti i CT skeniranje koronarnoh arterija kako bi se provjerilo je li u pitanju nakupljanje plaka na žilama. Jednom kada liječnik završi s procjenom i da vam zeleno svjetlo da možete započeti s tjelovježbom, svakako je savjet da krenete postepeno.

Nova studija objavljena u časopisu JAMA je pokazala kako oko 110 000 smrtnih slučajeva samo u Americi bi se moglo spriječiti svake godine kada bi odrasle osobe samo 10 minuta u danu uložili energiju u aktivnost.

Započnite s prevencijom na vrijeme

Čak i ako ste zdravi, cilj prevencije je da se izbjegne srčani udar u narednim godinama jer možemo imati rizične faktore a da toga nismo svjesni, a mogu se razviti u opasnu bolest kroz 10 godina. Logično je da ako poduzmemo mjere zaštitite na vrijeme možemo spriječiti brojne probleme.

Kako izgleda tjelesna aktivnost uz zdravstvene rizike?

 

Saša Segedi/Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Evo što kaže Saša Segedi, prof. kineziologije:

Neupitna je činjenica kako je tjelesna aktivnost neophodna za čovjekovo zdravlje ali malo je poznato kakva (ta) aktivnost treba biti ukoliko imamo tu nesreću da imamo doživotnih zdravstvenih problema kao što su poremećaji štitnjače, dijabetes ili na primjer hipertenzija.

Ako zavirimo u srž, tada možemo zaključiti kako je primarni cilj vježbanja poboljšanje zdravlja a tek onda na red dolaze sve one 'druge' želje poput redukcije potkožnog masnog tkiva, oblikovanja stražnjice itd. Naravno, sve je to uzročno posljedično jer ako treniramo kvalitetno (primarno radi zdravlja) tada možemo biti sigurni kako u gubitke kilograma tako i u 'utegnutije' tijelo. Problem nastaje u trenutku kada osobe s odrađenom zdravstvenom dijagnozom (dijabetes, hipertenzija…) požele krenuti put treninga/vježbanja jer njihov trening definitivno ne možemo staviti u 'isti koš' sa treningom zdravih rekreativaca početnika.

Prva stepenica mora biti pregled liječnika specijaliste te savjetovanja s njom u vezi vašeg budućeg treninga. Drugo, jednako bitno jest pronaći adekvatnog kineziologa koji će na temelju vaše anamneze te savjetovanja s liječnikom za vas izraditi plan i program treninga sukladno vašem zdravstvenom statusu.

Ako se niste odlučili za trening uz pratnju (osobni trener), tada slijedite smjernice kineziologa Saše Segedija:

  1. Za početak trenirajte 3x tjedno (cca 60 – 75 min) ili 4x po 45 min
  2. Trening neka se sastoji i od vježbi jakosti te vježbi funkcionalnog karaktera (kondicija)
  3. Kod vježbi jakost intenzitet neka ne prelazi cca 50 – 60% RM (50 – 60% maksimalne težine koju možete podići). Naravno ukoliko ne znate koliko bi mogli maksimalno podići u npr. čučnju, tada se vodite subjektivnom ljestvicom opterećenja te podižite onu težinu koju bi mogli podići 10 – 12x a da se previše ne umorite. Naravno ne bi trebalo niti biti 'super lagano', ali razumjeli ste me što sam želio reći
  4. Kod vježbi aerobnog tipa (trčanje, bicikl, veslački ergometar….), također budite na 50 – 60% maksimalnog intenziteta te radije izvodite kontinuirane umjesto intervalnih dionica. Početnicima će puno više koristiti kontinuirano trčanje npr. 12 – 16 minuta nego intervali od 4 minute rada i 2 minute odmora.
  5. U svoje trenažne dane ubacite i aktivnosti tipa Yoga, Pilates jer one svoju bazu grade na pravilnom disanju te izmjenama kontrakcija i relaksacija muskulature kroz spomenuto disanje.
  6. U teretani radije odaberite onaj sustav treninga koji najbolje odgovara vašem zdravstvenom stanju. Npr. ukoliko bolujete od hipertenzije, kružni sustav treninga je manje preporučljiv zbog same dinamike te značajnijeg opterećenja srca i krvožilnog sustava od npr. staničnog oblika treninga.
  7. Dane bez treninga upotpunite šetnjama i aktivnijim stilom života

Ove generalne smjernice dat će vam barem mali uvid u to kako krenuti s tjelesnom aktivnošću ukoliko se borite s nekim od spomenutih zdravstvenih problema, a ne želite voditi pasivan i neaktivan život. Zapamtite, neaktivan život samo će pogoršati vaše zdravstvene probleme stoga pametno i kontinuirano vježbanje može samo biti na dobrobit vama i vaše budućem/zdravijem ja!

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije