Očekivano, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je polovinom 2017. godine izbrisao prijeporne odredbe Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za federalni Dom naroda te posredno i za državni Dom naroda, tvrdeći kako ne osiguravaju legitimnu zastupljenost bh. Hrvata, ali i drugih dvaju naroda, piše Večernji list BiH.
(Ne)očekivano, hrvatska i bošnjačka strana nisu do kraja godine postigli suglasje kako bi nadomjestile izborne propise u ovome, ali i u slučaju “Sejdić-Finci” te relaksirano ušle u 2018. godinu i izbjegle najveću potencijalnu krizu od Daytona. Izmjene Izbornoga zakona zbog toga su najsnažnije opterećivale odnose Bošnjaka i Hrvata, s ozbiljnim naznakama da će se to događati i u budućnosti. Ustavni sud BiH je, nakon polugodišnjeg roka poslije odluke po zahtjevu koji je uputio nekadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić, ukinuo potpoglavlje B članka 10.12 stavka 2. Izbornog zakona BiH koje je svojedobno nametnula međunarodna uprava nad BiH.
Ustavni sud zaključio je kako te odredbe Izbornog zakona u dijelu koji definira da se “svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji” i odredbe članka 20.16 A koje utvrđuju raspodjelu mandata po pojedinim županijama “nisu u skladu s Ustavom BiH” zato što očito impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem “neće biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika za Dom naroda FBiH onog konstitutivnoga naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, što je suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno ravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH. Tu odluku predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH koji čine vlast predstavili su doslovno kao hrvatski “Sejdić-Finci”, dok su bošnjačke političke stranke ipak u prvi plan isticale potrebu provedbe presude iz Strasbourga koja utvrđuje pravo manjina na kandidiranje i biranje u najviša državna tijela.
U suštini, preko dviju različitih, ali ipak presuda koje nisu proturječne, nastoje se realizirati dva različita koncepta viđenja BiH. Jedan se temelji na povijesnom receptu BiH i njezine višenacionalne strukture o ravnopravnoj zastupljenosti na kojoj inzistiraju iz HNS-a BiH, a drugi je koncept građanske većine koju promoviraju bošnjačke stranke. U tom procijepu našle su se hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, iz kojega ne umiju izaći. Moguća su samo dva scenarija - daljnje zaoštravanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa ili pak novi dogovor za novi početak. •
