Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a lobiranje i sve drugo što se oko tog dokumenta događalo proteklih mjeseci dovelo je do rasta političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine.
Što kaže Ustav
Preživjele žrtve genocida ističu da im je ova rezolucija na određeni način satisfakcija za sve što su preživjeli jer su sada Ujedinjeni narodi ustanovili 11. srpnja kao Međunarodni dan sjećanja na Srebrenicu. Nakon što je Opća skupština usvojila rezoluciju, 11. srpnja je već označen na službenom kalendaru na stranici UN-a kao “International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica”. Prvo obilježavanje ovog datuma na globalnoj razini dogodit će se već za mjesec i pol, na 29. obljetnicu genocida.
S druge strane, bez obzira na tvrdnje kako bi njezino usvajanje trebalo doprinijeti međunacionalnom pomirenju i uspostavi povjerenja među narodima u BiH, jasno je da se to neće dogoditi. Naprotiv, politička i medijska retorika je zaoštrena do te mjere da iz Republike Srpske najavljuju i ekstremne poteze kao što je prijedlog o “mirnom razdruživanju” dvaju entiteta. Vlasti RS-a najavljuju kako nakon usvajanja rezolucije ništa u BiH više neće biti isto te ponovno aktiviraju priču o povlačenju iz državnih institucija. Ovakve najave već su izazvale reakcije Sjedinjenih Američkih Država, iz čega se može naslutiti nastavak i produbljivanje konfrontacije srpskog čelništva u BiH sa službenim Washingtonom.
- Jučer je gospodin Dodik objavio kako je Vlada Republike Srpske donijela službenu odluku da predloži “razdruživanje” Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, to znači secesiju RS-a; to je opasno, neodgovorno, antidaytonsko djelovanje koje izlaže riziku teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. A to su ključni interesi SAD-a. Sjedinjene Države branit će ih i štititi, među ostalim, i pozivanjem na odgovornost onih koji ih izlažu riziku - naveli su iz Veleposlanstva SAD-a. Dodali su kako su Dodik i Vlada RS-a pokušali objasniti ovu odluku skupinom laži i dezinformacija smišljenih da zastraše javnost u RS-u kako bi krenula za njima ovim opasnim putem.
- Činjenice su jednostavne i jasne. Ne postoji međunarodna zavjera da se ukine RS, a gospodin Dodik ne može izdvojiti ni jednu jedinu izjavu ijednog američkog dužnosnika kojom se poziva na ukidanje RS-a. BiH nije unija dvaju entiteta. Kako izričito stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, BiH je država nasljednica Republike Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne daje pravo na secesiju ili “razdruživanje” ni entitetima ni bilo kojoj nižoj administrativnoj jedinici. RS može postojati samo unutar BiH. Secesija ili “razdruživanje” RS-a ne znači neovisnost RS-a ni kraj BiH, nego znači kraj RS-a - poručili su iz američkog Veleposlanstva.
Slično je intonirana i reakcija Ujedinjenog Kraljevstva. Iz njihova Veleposlanstva u Sarajevu priopćili su da su prijetnje iz RS-a o “mirnom razdruživanju” opasne i utemeljene na netočnim pretpostavkama.
- Nije točno da je Republika Srpska ugrožena, pod prijetnjom ili nepoželjna. RS je legitimni i integralni dio BiH. Nije točno da se RS može odcijepiti od BiH niti da može postojati izvan države. Republika Srpska postoji samo kao entitet u sklopu BiH. Njezino postojanje je rezultat i zajamčeno u okviru Daytonskog mirovnog sporazuma. Nije točno da aktivnosti gospodina Dodika na bilo koji način štite RS i građane koji tamo žive. Predsjednik RS-a dobro poznaje pravne činjenice. Pokušaj kontrole bilo kojeg stanovništva putem straha i podjela je pogrešan - objavili su iz britanskog Veleposlanstva.
Povjerenje kao zalog budućnosti
Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je rezoluciju koju je usvojila Opća skupština UN-a “kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni”.
- Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran - kazao je Schmidt.
Pozvao je sve relevantne čimbenike u Bosni i Hercegovini da udruže snage u nastojanju da se izgradi povjerenje kao osnova za trajan mir, prosperitet i razvoj Bosne i Hercegovine kao dijela europske obitelji. No, kako sada stvari stoje, teško da će mu se želja ispuniti. Političke tenzije unutar zemlje su takve da nema mnogo prostora za optimizam. Pitanje je kako će se novonastala situacija reflektirati i na odnose u okružju jer Srbija je također zauzela tvrd stav i sve je izvjesnije novo zahlađenje na relaciji
