Na našem području još nema takvog scenarija, no s obzirom na sve ekstremnije posljedice klimatskih promjena te sve manje dopuštenih zaštitnih sredstava u skladu sa "zelenim" planovima EU, ni susjedna Hrvatska neće ostati pošteđena. Bojazan je to, naime, hrvatskih poljoprivrednika, nakon što su je njemačke poljoprivredne vlasti upozorile na ogromne štete koje na poljoprivrednim kulturama pričinja tzv. stolbur fitoplazma, biljna bolest koju prenose cikade ili cvrčci.
Nove vrste sve agresivnije
Kukci koji sišu biljni sok i tako prenose mikroorganizme koji su uzročnici bolesti "ozbiljna su prijetnja opskrbi domaćim krumpirom, povrćem i šećerom". U nekim regijama, tvrdi se, gubici na krumpiru su veći i od 70%, a štetni kukac koji se proširio iz Baden-Württemberga preko Porajnja – Falačke i Bavarske do Hessena, Donje Saske i Saske – Anhalta ne štedi ni ciklu, celer, kupus, luk, mrkvu te šećernu repu pa poljoprivrednici pozivaju vlasti na poduzimanje učinkovitih mjera kako bi se zaustavilo širenje stolbura.
Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kaže kako je hrvatski krumpir zasad zdrav, no određena vrsta cvrčka – i to američkog – u nas je, primjerice, zarazila hektare vinograda žuticom vinove loze pa su se morale izvaditi tisuće trsova. "Njemački" cvrčak još nije potvrđen na terenu, kaže Budanec. No kako se mijenjaju vremenski uvjeti, hrvatski se povrćari susreću s najezdama drugih štetnika kojih nije bilo ranije ili je njihov broj bio zanemariv, poput stjenice koja je u nas poznatija kao smrdljivi martin.
– Nekad ih nismo ni primjećivali, a danas su štetnici broj jedan na plodovitom povrću. Zbog blagih zima i zatopljenja automatski se mijenja i struktura štetnika, što je veliki problem. Stjenice u nas sve više pojačavaju napade – i na ukrasno bilje i na povrće. Promet je velik i robom i ljudima, sve bolesti se brzo šire pa će nam vjerojatno doći i cikade s kakvima se bore u Njemačkoj – objašnjava Budanec. Dodaje kako su zbog naglih skokova temperatura biljke ovih dana i u stresu, što znači da su još manje otporne na štetnike.
Iz Ministarstva poljoprivredeRH kažu pak kako je intenzitet i jačina pojave fitoplazmi, koje prenose cvrčci, odnosno fitoplazmoza u porastu posljednjih godina u cijeloj Europi. Stručnjaci se većinom slažu kako je porast učestalosti i štetnosti tih bolesti povezan s porastom broja kukaca koji prenose bolest pa je tako i sa stolbur fitoplazmom.
– Nestabilno vrijeme pojednostavljen je izraz za složene klimatske promjene, koje se moraju razmatrati stručno i objektivno. Velika je vjerojatnost da klimatske promjene utječu na porast broja nekih vrsta kukaca. Očekivano, zapadnoeuropski poljoprivrednici dio odgovornosti prebacuju i na nedostatak učinkovitih insekticida, sredstava za zaštitu bilja. U skladu s pravilima Unije i Europskim zelenim planom, sve veći broj aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja se povlači s tržišta i biva nedozvoljen u Uniji – kažu iz resornog ministarstva. Koliko na porast broja kukaca prijenosnika fitoplazmi utječu klimatske promjene, koliko suvremene uzgojne prakse, a koliko smanjenje uporabe pesticida, teško je procijeniti.
Bolest ista, ne i uzročnik
– Stolbur fitoplazma odavno je poznata u Hrvatskoj. Javlja se na vinovoj lozi, krumpiru i brojnim drugih povrćarskim kulturama. Međutim, za sada se javlja uglavnom u slabom intenzitetu i neusporedivo s trenutačnom situacijom u Njemačkoj. Redovito se prati u okviru izvještajno-prognoznih poslova, kao i svi drugi štetni organizmi bilja – kažu resorni. No napominju i kako je razlog znatno slabijoj pojavi stolbur fitoplazme na hrvatskom krumpiru i povrćarskim kulturama povezan s drugačijim kukcima prijenosnicima stolbur fitoplazme. Bolest je, dakle, ista, ali je njezina epidemiologija u Njemačkoj i Hrvatskoj različita.
– Koliko znamo, epifitocija (epidemija biljne bolesti) u Njemačkoj o kojoj se izvještava javila se ponajprije zbog visoke brojnosti cvrčka (cikade) latinskog naziva Petanstiridius leporinus. Taj cvrčak je vrlo rijedak u Hrvatskoj – tvrde iz ministarstva. Od drugih cvrčaka (cikada) koji također prenose stolbur u nas su najbrojniji Hyalesthes obsoletus. Pretpostavka je da je ta vrsta, a moguće i neke druge domaće vrste kukaca koji su u ljeto kod nas vrlo brojni, ponajviše pridonijeli jakoj pojavi propadanja šećerne repe u Hrvatskoj 2023. Stoga se, tvrde u ministarstvu, ove godine već poduzimaju mjere opreza – prate se cikade u šećernoj repi i po potrebi se suzbijaju.
Jedan od najvećih gospodarskih štetnika na mandarinama i drugim voćnim vrstama u dolini Neretve je pak sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata) te je jučer predstavljen Akcijski plan resornog ministarstva o poduzimanju mjera za njezino suzbijanje za razdoblje 2025. – 2027.
