Stotine kilometara od kineske gusto naseljene obale, oštar zavoj na udaljenoj himalajskoj rijeci uskoro će postati središte jednog od najambicioznijih – i najkontroverznijih – infrastrukturnih projekata u zemlji do sada. Tamo se očekuje izgradnja hidroenergetskog sustava vrijednog 168 milijardi dolara koji će proizvoditi više električne energije nego bilo koji drugi na svijetu – golema korist za Kinu dok jurca prema budućnosti u kojoj električna vozila dominiraju njezinim autocestama, a energetski zahtjevni AI modeli natječu se da nadmaše međunarodne rivale.
Kineski vođa Xi Jinping pozvao je da se projekt „snažno, sustavno i učinkovito unapređuje“ tijekom rijetkog posjeta ranije ove godine Tibetu, regiji u kojoj Peking nastavlja pojačavati svoj stisak u ime gospodarskog rasta i stabilnosti. Stručnjaci kažu da će hidroenergetski sustav, izgrađen na donjem toku tibetanske rijeke Yarlung Tsangpo, biti inženjerski podvig kakav nikada prije nije poduzet. Iskorištavanjem pada visine od 2000 metara probijanjem tunela kroz planinu, omogućit će Kini da iskoristi veliku rijeku u regiji poznatoj kao azijski vodotoranj i u vrijeme kada vlade sve više pažnje posvećuju sigurnosti voda. Projekt bi mogao pomoći globalnim naporima da uspori klimatske promjene, pomažući Kini da se odvikne od energije na ugljen.
No njegova izgradnja mogla bi poremetiti rijedak, netaknuti ekosustav i pradomovine autohtonih stanovnika. Deseci milijuna ljudi ovise o rijeci nizvodno u Indiji i Bangladešu, gdje stručnjaci kažu da su potencijalni utjecaji na ekosustav, uključujući ribolov i poljoprivredu, nedovoljno istraženi. Naslovi u Indiji već su projekt prozvali potencijalnom „vodene bombe“ – a njegova blizina spornoj granici između Kine i Indije čini ga rizikom da postane žarište u dugotrajnom teritorijalnom sporu između dviju nuklearnih sila. Unatoč tim ulozima, projekt ostaje obavijen velom tajne, produbljujući pitanja o planu koji pokazuje ogromne tehničke sposobnosti Kine i njezinu težnju za čistom energijom, ali i njezin nedostatak transparentnosti, čak i kada je riječ o pothvatu s potencijalno dalekosežnim posljedicama.
Podaci o dizajnu projekta, kako su navedeni u službenim ili znanstvenim izvješćima, tako i iz otvorenih izvora koje je prikupio CNN, upućuju na složeni sustav koji bi mogao uključivati brane i akumulacije duž rijeke Yarlung Tsangpo, kao i niz podzemnih hidroelektrana povezanih tunelima. – Ovo je najsofisticiraniji, najinovativniji sustav brana koji je planeta ikada vidjela – rekao je Brian Eyler, direktor Programa za energiju, vodu i održivost u think tanku Stimson Center u Washingtonu. – Također je najrizičniji i potencijalno najopasniji – dodaje. Kina se ne slaže. U izjavi za CNN, njezino Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je projekt "prošao desetljeća dubinskih istraživanja" i da su "provedene temeljite mjere za sigurnost inženjeringa i zaštitu okoliša kako bi se osiguralo da neće negativno utjecati na područja nizvodno".
– Od početne pripreme i službenog početka projekta, kineska strana uvijek je održavala transparentnost u vezi s relevantnim informacijama i održavala otvorene linije komunikacije sa zemljama nizvodno – poručili su iz ministarstva, dodajući da će kako projekt napreduje, "Peking dijeliti potrebne informacije s međunarodnom zajednicom i jačati komunikaciju i suradnju sa zemljama nizvodno". Projekt, poručuju, "cilja ubrzati razvoj čiste energije, poboljšati lokalni životni standard i aktivno se boriti protiv klimatskih promjena".
Ovaj ambiciozni infrastrukturni potez dolazi dok Xi nastoji ojačati nacionalnu sigurnost ne samo osiguravanjem kineske opskrbe energijom već i pojačavanjem kontrole duž spornih granica i regija naseljenih etničkim manjinama. – Projekt se uklapa u širi cilj Kine da iskoristi svoje prirodne resurse kako bi učvrstila kontrolu nad ključnim regijama poput Tibeta i njegovih granica – rekao je Rishi Gupta, pomoćnik direktora Instituta za politiku Azije u New Delhiju.
Poznata kao najviša velika rijeka na svijetu, Yarlung Tsangpo vijuga od glečera na Himalaji preko visoravni koja je kolijevka tibetanskog budizma, prema najjužnijem rubu zemlje. Jedan dio rijeke, smješten de facto uz granicu Tibeta s indijskom državom čije zemljište Kina potražuje, dugo je privlačio pažnju zbog svog potencijala za proizvodnju energije. Tamo rijeka čini dramatičan zavoj u obliku potkove dok obavija masiv planina u onome što je poznato kao Veliki zavoj – putanja kojom rijeka gubi oko 2000 metara nadmorske visine u otprilike 50 kilometara. Procjenjuje se da taj pad ima potencijal generirati oko 300 milijardi kilovatsati električne energije godišnje, otprilike tri puta više od proizvodnje kineske brane Tri klanca, trenutno najmoćnije na svijetu.
Jasno je da će, piše CNN, za izgradnju hidroenergetskog sustava kineski inženjeri i hidrolozi morati raditi u zloglasno izazovnim uvjetima. Rijeka prolazi kroz jedno od seizmički najaktivnijih područja na svijetu, gdje čak i planine nastavljaju rasti nekoliko milimetara svake godine – riskirajući poremećaj pažljivo kalibriranog inženjeringa. Klizišta, tokovi krhotina i izlijevanja jezera od glečera sve su značajke područja koje postaju nepredvidljivije s klimatskim promjenama i imaju potencijal oštetiti infrastrukturu i ugroziti ljude nizvodno ako projekt ne može izdržati. Stručnjaci kažu da su kineski inženjeri među najboljima na svijetu i da će dizajnirati mjere ublažavanja za potrese i druge opasnosti, ali one će biti neprovjerene u takvom okruženju. – Zapanjujuće je da bi (kineski dužnosnici) pristali na izgradnju ovoga tako daleko u tako izazovnom geopolitičkom i geotehničkom okruženju. Ako je kinesko vodstvo sada uvjereno da može ići rame uz rame sa vodećim svjetskim razvijateljima AI-a... lijepo je imati u džepu praktički neograničen izvor električne energije – rekao je Darrin Magee, stručnjak za kinesku hidroenergiju sa Sveučilišta Western Washington u SAD-u. A dok Peking nastoji zamijeniti uvezenu naftu domaćom električnom energijom, „kladili su se na isplatu koja će trajati desetljećima“, rekao je Magee.
Kineski dužnosnici priznali su da će projekt zahtijevati preseljenje lokalnih zajednica na Tibetu i rekli su da su "nova mjesta bogoslužja" locirana blizu "novih stambenih područja" znak poremećaja svakodnevnog i kulturnog života povezanog s projektom. Lokalni dužnosnici izvijestili su o provjeri kućnih registracija za eventualno preseljenje sela i kažu da žure dokumentirati ono što su na društvenim mrežama opisali kao nagli priljev migranata radnika privučenih projektom. U okrugu Medog videozapisi objavljeni od korisnika društvenih mreža pokazuju duge kolone automobila i kamiona s kineskim zastavama i propagandnim transparentima, koji prevoze seljane iz njihova rodnog mjesta u nove domove bliže granici Kine i Indije.
Zabrinutost zbog projekta također se akutno osjeća nizvodno u Indiji, gdje Yarlung Tsangpo postaje poznata kao Brahmaputra – moćna vodena arterija koja podržava ribolov i poljoprivredu u Indiji i Bangladešu prije nego što se na kraju ulijeva u Bengalski zaljev. Najviši dužnosnik u indijskoj državi Arunachal Pradesh upozorio je u srpnju da brana predstavlja egzistencijalnu prijetnju ljudima u regiji i da bi Kina to mogla koristiti kao „vodenu bombu“. – Kini se ne može vjerovati. Nitko ne zna što će učiniti i kada – rekao je glavni ministar Pema Khandu u intervjuu za Press Trust of India, ističući kako bi puštanje ili zadržavanje vode moglo preplaviti ili isušiti njegovu regiju. U New Delhiju dužnosnici su ranije ove godine rekli da "pažljivo prate" kineske hidroenergetske planove te su obećali potrebne mjere za zaštitu naših interesa, uključujući preventivne i korektivne mjere za zaštitu života i egzistencije indijskih građana.
Otvori KEKS Pay
