Sjedinjene Države pretrpjele bi katastrofalan poraz i izgubile svoj najveći nosač zrakoplova u pokušaju sprječavanja kineske invazije na Tajvan, stoji u strogo povjerljivom izvješću Pentagona. Ratne simulacije pokazale su da bi SAD bio nadjačan kineskim arsenalom od oko 600 hipersoničnih oružja, uz projektile i nuklearne podmornice.
Ova procjena, koju je otkrio New York Times, potvrdila je ranije zaključke ratnih vježbi, ali je također naglasila širu zabrinutost zbog budućeg smjera američke vojske i njezine trajne ovisnosti o zastarjelim metodama. To implicira da će se čelnici Pentagona suočiti s kritikama da su 'generali koji se bore u prošlom ratu' i da se nisu uspjeli prilagoditi brzorastućim, jeftinijim i jednokratnijim tehnologijama naoružanja, uključujući dronove.
Dominacija malog broja gigantskih izvođača radova u američkom vojno-industrijskom kompleksu također će biti preispitana nakon izvješća, a jedan je dužnosnik Bijele kuće navodno 'problijedilo' pri pogledu na njega. Brodovi poput USS Geralda R. Forda, najvećeg nosača zrakoplova na svijetu, vrijednog 13 milijardi dolara, često su uništavani u scenarijima obrane Tajvana. Unatoč tome, Pentagon i dalje planira izgradnju još devet sličnih plovila. Zagovornici drugačijeg pristupa tvrde da bi se dio tih sredstava trebao preusmjeriti na dronove i kibernetičke sposobnosti. Rat u Ukrajini, sugeriraju, pokazao je slabljenje učinkovitosti tradicionalnog oružja, uključujući tenkove.
Najnoviji udarac za Pentagon dolazi nakon što je predsjednik Xi Jinping naredio svojim generalima da se pripreme za moguću invaziju na Tajvan već 2027. godine. Peking tvrdi da je samoupravna demokracija dio Kine i nije isključio mogućnost silovitog preuzimanja otoka. S obzirom na spremnost SAD-a da brani Tajvan, Kina bi mogla pokrenuti kibernetičke napade na američke elektroenergetske i vodovodne mreže.
Tajno izvješće Pentagona pod nazivom 'Overmatch' nedavno je dostavljeno Bijeloj kući. Navodno sadrži uznemirujuće detalje o tome kako bi Kina mogla uništiti američke brodove, zrakoplove i satelite. Ministar obrane Pete Hegseth prethodno je izjavio da 'svaki put gubimo' u Pentagonovim simulacijama sukoba na Tajvanu. Ranije ove godine rekao je da Kina 'uvježbava stvarni dogovor' i dodao: 'Nećemo uljepšavati situaciju, prijetnja koju Kina predstavlja je stvarna i mogla bi biti neposredna.' Kina je optužila Hegsetha za 'neutemeljene optužbe'.
Tijekom drugog mandata predsjednika Trumpa, američki vojni resursi redovito su povlačeni iz Indo-Pacifika kako bi se podržale vojne potrebe na Bliskom istoku i u Europi. Tijekom Bidenove administracije, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izjavio je da bi SAD-u brzo ponestalo topničkih granata u ratu oko Tajvana.
Michael D. Swaine, viši istraživački suradnik u Programu za istočnu Aziju pri Quincy Institutu za odgovorno državno upravljanje, rekao je: „Slažem se s ovim pozivom američkoj vojsci da odustane od mnogih svojih naslijeđenih oružja i prijeđe na snage koje točnije odražavaju vrste prijetnji i sposobnosti s kojima se zemlja suočava.“ No, dodao je: „Pretpostavka je da Sjedinjene Države trebaju održati svoju globalnu vojnu dominaciju, što je potpuno nerealno i pretjerano skupo. Trebaju li Sjedinjenim Državama zaista stotine prekomorskih baza u kojima se nalaze deseci tisuća vojnika? I je li u vitalnom interesu Sjedinjenih Država voditi rat s Kinom zbog Tajvana?“
Trumpov dokument o nacionalnoj sigurnosnoj strategiji, objavljen prošli tjedan, jasno je dao do znanja da SAD moraju pokušati odvratiti kinesku invaziju superiornijom vojskom. U njemu je navedeno: „S obzirom na to da trećina globalnog brodarstva prolazi kroz Južno kinesko more, postoje velike implikacije za američko gospodarstvo. Stoga je odvraćanje sukoba oko Tajvana, idealno očuvanjem vojne nadmoći, prioritet.“
Svaki kineski potez za zauzimanje Tajvana mogao bi započeti pomorskom blokadom. Rezultati prethodnog niza ratnih vježbi, koje je izveo think tank Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sugerirali su da bi to imalo strašne posljedice. Pokazalo se da bi SAD mogao izgubiti tisuće ljudi, stotine zrakoplova, podmornica i desetke brodova, uključujući nosače zrakoplova. Blokada, umjesto neposredne invazije u punom opsegu, prisilila bi Tajvan na predaju i pokrenula očajničku utrku za evakuaciju milijun stranih državljana s opkoljenog otoka. Predsjednik Trump suočio bi se s monumentalnom i povijesnom odlukom hoće li pokušati vojno probiti blokadu konvojima ili prepustiti Tajvan njegovoj sudbini. CSIS je napravio ukupno 26 scenarija ratnih vježbi. U najgorem slučaju, probijanje blokade koštalo bi SAD 21 000 žrtava, 45 brodova, nosač zrakoplova, dvije podmornice i preko 1000 zrakoplova. Kina bi pretrpjela 13 000 žrtava i izgubila 42 podmornice, gotovo 100 brodova i oko 1000 zrakoplova.