Vitamin C jedan je od najpopularnijih dodataka prehrani. Većini ljudi je siguran, no prekomjerni unos ili tzv. megadoziranje može izazvati ozbiljne nuspojave. Iako se rijetko pojavljuju, dugotrajno uzimanje visokih doza vitamina C može imati štetne učinke na zdravlje.

1. Bubrežni kamenci

Visoke doze vitamina C mogu povećati razinu oksalata u urinu. Oksalat se može vezati s kalcijem i oblikovati bubrežne kamence. Tijelo višak vitamina C metabolizira i dijelom pretvara u oksalat, što je posebno rizično za osobe koje već imaju problema s bubrezima ili su sklone stvaranju bubrežnih kamenaca.

Osobe s poviješću bubrežnih kamenaca, kroničnom bubrežnom bolešću ili visokim razinama oksalata trebaju biti posebno oprezne.

2. Problemi s probavom

Gastrointestinalni problemi najčešća su nuspojava visokih doza vitamina C. To uključuje bolove u trbuhu, mučninu, proljev i nadutost. Ti se simptomi obično pojačavaju s količinom unesene tvari.

Vitamin C je kiseli i osmotski aktivan – kada ga tijelo primi u previše, povlači vodu u crijeva i nadražuje probavni trakt. Nelagoda se najčešće javlja pri dozama iznad 2.000 mg dnevno, ali kod nekih ljudi može se pojaviti i pri manjim količinama.

3. Preopterećenje željezom (Hemokromatoza)

Vitamin C poboljšava apsorpciju ne-heme željeza (biljnog podrijetla). Kod osoba s hemokromatozom, genetskim poremećajem koji uzrokuje nakupljanje viška željeza, visoke doze vitamina C mogu pogoršati stanje. To povećava rizik od oštećenja jetre, srčanih bolesti i dijabetesa.

Osobe s poremećajima metabolizma željeza trebaju izbjegavati visok unos vitamina C, osim ako to ne preporuči liječnik.

4. Moguće lažne laboratorijske rezultate

Prekomjeran vitamin C može ometati neke laboratorijske testove. Može dati lažne rezultate u:

• mjerenju glukoze u krvi (glukometri),
• testovima urina na kreatinin,
• testovima koji koriste kemijske reagense osjetljive na oksidaciju.

Lažni rezultati mogu utjecati na dijagnozu ili liječenje, stoga je važno informirati liječnika o uzimanju dodataka vitamina C prije laboratorijskih pretraga.

5. Erozija zubne cakline

Žvakaći i gummy dodaci vitamina C često su kiseli i dugotrajno mogu oštetiti zubnu caklinu. Posljedice uključuju povećanu osjetljivost zuba, promjenu boje i veći rizik od karijesa.

Kisela okolina oslabljuje zaštitni sloj cakline, posebno kod pastila i žvakaćih tableta. Kako biste smanjili rizik, isperite usta vodom nakon konzumacije i izbjegavajte pranje zuba odmah nakon toga.

6. Potencijalni pro-oksidativni učinci

Iako je vitamin C poznat po antioksidativnom djelovanju, u nekim uvjetima može djelovati pro-oksidativno, osobito pri visokim dozama i u prisutnosti slobodnih metalnih iona (npr. željezo, bakar). To može povećati oksidativni stres, što znači štetu stanica umjesto zaštite.

Istraživanja sugeriraju da vrlo visoke doze vitamina C mogu stvarati slobodne radikale u prisutnosti određenih metala, što potencijalno oštećuje stanice. Klinički značaj ovoga kod ljudi još se istražuje, ali podiže pitanje sigurnosti megadoziranja antioksidansima.

Koliko vitamina C je previše?

Vitamin C (askorbinska kiselina) ključan je za rast, razvoj i obnovu svih tjelesnih tkiva. Budući da ga tijelo ne pohranjuje, važno ga je unositi hranom poput citrusa, jagoda, paprike, ili dodatkom prehrani kada je potrebno.

Preporučeni dnevni unos za odrasle:

• Muškarci: 90 mg
• Žene: 75 mg
• Trudnice: 85 mg
• Dojilje: 120 mg

Gornja granica podnošljivog unosa (UL): 2.000 mg dnevno. Dugotrajno prekoračenje ove granice povećava rizik od nuspojava, a obogaćena hrana i dodaci mogu lako dovesti do nenamjernog prekoračenja.

Tko je najviše izložen riziku?

Nuspojave su češće kod:

• osoba s bubrežnim bolestima,
• osoba s poremećajima preopterećenja željezom,
• osoba s dijabetesom, zbog mogućeg utjecaja na očitanja glukometra,
• osoba koje primaju kemoterapiju ili zračenje, jer vitamin C može ometati učinkovitost liječenja.

Kako sigurno koristiti vitamin C?

• Držite se preporučenih doza osim ako liječnik ne savjetuje drugačije.
• Budite svjesni da obogaćena hrana i multivitamini doprinose ukupnom dnevnom unosu.
• Razmislite o ne-kiselim oblicima, poput natrij askorbata, kako biste smanjili iritaciju probave.
• Obavijestite liječnika o svim dodacima koje uzimate, posebno prije operacija ili medicinskih testova.

Kada se obratiti liječniku?

Kontaktirajte liječnika ako primijetite:

• stalne probavne smetnje,
• krv u urinu,
• znakove bubrežnog kamenca (jaka bol u leđima, bolno mokrenje).

Dodaci prehrani nisu strogo regulirani poput lijekova, stoga je važno konzultirati liječnika prije korištenja. Čak i testirani dodaci nisu nužno sigurni za sve i ne jamče učinkovitost, pa je savjet liječnika ključan.

Dolazi promjena za vozače koji imaju vozačku dozvolu B kategorije, postoji i mogućnost dodatnog ispita