Srpski ministri bili su protiv Plana rasta, a bošnjački protiv imenovanja hrvatskog zamjenika ravnatelja državne policijske agencije SIPA. Iz oba tabora imali su objašnjenje. I alibi za ovakve poteze, piše Večernji list BiH. Ministar vanjske trgovine Staša Košarac glasovao je protiv, a ministar financija Srđan Amidžić nije ni došao na sjednicu u dijelu koji se tiče popisa reformi i Reformske agende vezanih uz deblokiranje sredstava iz Plana rasta, dok je pak cijela bošnjačka “reprezentacija” - Zukan Helez, Edin Forto, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić srušila izbor zamjenika ravnatelja, za što su državno policijsko tijelo SIPA, ali i Hrvati zakinuti dulje od godinu dana. I jedna i druga strana smatraju da ova pitanja treba povezati s drugim točkama, ali i ispunjavanjem njihovih političkih želja. Čak iako procesi i pitanja nisu ničim uvjetovani. Svejedno, optimizam ne gubi predsjedateljica Vijeća ministara BiH Bojana Krišto.
- I dalje sam optimistična u vezi s usvajanjem nacrta Reformske agende iako dokument nije dobio potrebnu podršku - izjavila je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto nakon redovite sjednice. Istaknula je kako je riječ o procesu od iznimne važnosti za europski put Bosne i Hercegovine te da je politička odgovornost svih sudionika u ovom procesu neupitna.
Čak 772 stavke
Krišto je podsjetila da je nacrt Reformske agende, na kojem se intenzivno radilo, rezultat dugotrajnog procesa usuglašavanja sa svim relevantnim komentarima nadležnih institucija i vlada, koja su bila ukupno 772.
- To je ogroman materijal iz kojeg nije bilo lako izaći. Naporno smo radili cijelo ljeto kroz suradnju skupina i resornih ministarstava kako bismo došli do suglasnosti i napravili ogroman iskorak. Samo kroz koordinaciju i predan rad svih uključenih mogli smo pripremiti dokument za razmatranje - kazala je predsjedateljica. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je glasovao protiv Plana rasta, i ministar financija Srđan Amidžić, koji nije nazočio sjednici, izrazili su zabrinutost zbog načina na koji se provedba tih planova provodi. Košarac je upozorio na to da nije točno da će se usvajanjem Plana rasta odmah graditi škole u Federaciji BiH ili Sarajevskoj županiji. Objasnio je da će sredstva biti dodijeljena tek nakon što se ispune specifične obveze. Ako neki korak ne bude ispunjen, sredstva neće biti doznačena, ističući da bi čak i da je dokument bio usvojen, Europska unija imala pravo na korekcije. Košarac je naglasio važnost očuvanja subjektiviteta i vidljivosti institucija Republike Srpske u ovim procesima, što je, prema njegovim riječima, ključna politička borba u kojoj neće biti kompromisa. Uvjeren je da će kroz politički dijalog biti moguće pronaći rješenja, ali i da bi eventualno donošenje reformskih mjera u paketu moglo pomoći da se izbjegne daljnja blokada. Ministar prometa i veza BiH Edin Forto istaknuo je da je dokument o Planu rasta trebalo usvojiti mnogo ranije.
- Politika SNSD-a više se ne može objasniti na jedan način, osim da svi rade za jednog čovjeka, koji pokušava ocrniti cijelu državu i međunarodnu zajednicu da bi sam sebi skinuo sankcije - kazao je. Forto je dodao da ne može vjerovati da netko s obrazom može glasovati protiv Plana rasta s takvim motivima. Smatra da bi ministar Amidžić, da je bio prisutan, također glasovao protiv jer, kako tvrdi, “nema službenog obrazloženja, bila je neka rasprava, ali bit je tu”. Naglasio je da bi, kada je SNSD u pitanju, trebalo gledati što oni rade, a ne što govore te da je njihova stvarna politika usmjerena na rušenje Plana rasta, što će, prema njegovu mišljenju, imati dugoročne negativne posljedice na BiH. Forto je također upozorio na posljedice koje bi BiH mogla doživjeti zbog ovakvih poteza.
- EU neće odustati, kaznit će nas dodatnim umanjenjem sredstava. Možda dobijemo novi rok, ali sigurno će biti manje novca. Ovo je bio prvi krug glasovanja i još uvijek postoji prilika da u idućim danima, eventualno na telefonskoj sjednici, izglasamo drugačije - ne mi koji smo glasovali za, nego oni koji su bili protiv - poručio je. Istaknuo je kako je ovaj trenutak bio ključan za budućnost BiH jer, ako procesi budu i dalje blokirani, BiH bi mogla ostati bez financijskih sredstava koja su nužna za stabilnost zemlje i njezin put prema EU.
Stiže M. Kos
Program reformi preduvjet je da Europska komisija, nakon što ga pregleda i odobri, uvrsti BiH na popis država koje imaju pristup posebnom fondu od šest milijardi eura, namijenjenom za potporu Planu rasta za zapadni Balkan. BiH je jedina iz regije koja takav dokument još nije usvojila, a zbog kašnjenja joj je Europska komisija već oduzela nešto više od 100 milijuna eura iz ukupnog iznosa od oko milijarde eura, koji joj je inicijalno namijenjen. S posljednjim danom rujna istječe novi rok, a ako i on bude probijen, BiH će ostati bez još najmanje stotinu milijuna eura. Takvo je upozorenje predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto još 17. srpnja u posebnom pismu uputila europska povjerenica za proširenje Marta Kos, no od tada nije bilo nikakvog napretka. M. Kos će sljedećeg tjedna doputovati u službeni posjet BiH. Na sastanku će, prema najavama, biti naglašena potreba za rješavanjem ključnih političkih pitanja kako bi BiH mogla napredovati u svojim europskim integracijama. Zbog zastoja u provedbi reformi Europska unija neće biti sklona popustiti u pogledu svoje podrške BiH, a dodatno oduzimanje sredstava samo će pogoršati situaciju. Zemlja je u velikoj političkoj blokadi, a nepostizanje konsenzusa oko ključnih reformi i ekonomskih planova prijeti dugoročnim posljedicama za BiH. Dolazak Marte Kos mogao bi biti posljednja prilika za stabiliziranje stanja u BiH.
Otvori KEKS Pay
