Osim što je najveći izvor financijske podrške Bosni i Hercegovini, kao i tržište koje generira posao i plaću za veliki broj žitelja BiH, Europska unija, u sklopu promjena kroz koje prolazi na putu osnaživanja vlastitih proizvodnih kapaciteta, BiH pozicionira na ljestvicu država s iznimnim ulagačkim potencijalom, dijelom uslijed geografske blizine, dijelom zbog niskih stopa poreza na dohodak i dobit. Očito je kako Europska unija, velika industrijska sila, želi osnažiti svoju proizvodnju, u čemu BiH, iako još uvijek nije članica, može vidjeti svoje mjesto.
Povoljno odredište
Dr. sc. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, za Večernji list podsjeća kako najveću razmjenu na razini Europske unije obavljaju njezine članice međusobno, i to više od 80 posto, a ostalo čini izvoz, primjerice za Kinu, Australiju, Sjedinjene Američke Države...
U kontekstu BiH analize koje su rađene pokazale su kako je Bosna i Hercegovina za Europsku uniju vrlo povoljno odredište i za investicije i za industrijalizaciju. Kao prednosti Vuković navodi još uvijek najjeftiniju energiju u regiji, kao i niske porezne stope, a to je prilika za povući investicije u našu industrijalizaciju.
Dodatno, geografska blizina jedan je od odlučujućih čimbenika jer Europa više neće tako lako proizvoditi nešto u dalekim zemljama poput Indije i Kine, jer su transportni troškovi jako veliki; uostalom rast cijena nafte generira i rast cijena kontejnerskog prijevoza.
- Bosna i Hercegovina ima, strateški gledano, jako dobru poziciju koristeći potencijale iz sjeverne luke u Brčkom i Luke Ploče, koja jest u Hrvatskoj, ali imamo tu neke slobodne carinske zone i dijelove terminala. Dakle, mogla bi se napraviti jako dobra pozicija BiH, a za to je potreban stabilan politički i poslovni ambijent.
Na tomu trebamo poraditi - poručio je Vuković. Potonja konstatacija zapravo je i ključ za bravu na vratima velikog investicijskog ciklusa koji bi Bosni i Hercegovini donio do sada neslućene mogućnosti razvoja, s fokusom na proizvodnim sektorima koji stvaraju novu, dodanu vrijednost.
Prilika koja se nudi povijesnog je značaja budući da je Europska unija nakon dugo vremena, svjesna geopolitičkih previranja, spremna uložiti značajna sredstva i resurse u arhitekturu samoodrživosti. Tematici industrijalizacije, ali i općenito podizanja proizvodne aktivnosti Europske unije kroz prizmu ulaganja u BiH treba dodati i srodnu temu financijske podrške vidljive putem podrške čitavom nizu projekata; od onih velikih infrastrukturnih, poput koridora Vc, preko poljoprivrede, zdravstva, socijalne skrbi, tržišta rada i obrazovanja, pa do energetike i podizanja ekoloških standarda.
U okviru Global Gatewaya EU je identificirao ulaganja u održivi promet, čistu energiju, okoliš i klimu, digitalnu budućnost, ljudski kapital i privatni sektor.
Podrška projektima
Cilj ovih ulaganja je podržati zelenu i digitalnu tranziciju i približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a. Za projekte u Bosni i Hercegovini, od 2020. godine EU je mobilizirao 2,4 milijarde eura ulaganja zahvaljujući 820 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a i bilateralnih donatora. Sredstva se prikupljaju putem alata kao što je Okvir za ulaganja za zapadni Balkan (WBIF).
Nove prilike za BiH otvaraju se kroz Plan rasta jer je Europska unija osigurala 976,6 milijuna eura bespovratnih sredstava u zamjenu za reforme.
No, sredstva neće biti dostupna odmah jer se od zemlje traži vidljivi napredak u nekoliko područja za koju su se političari obvezali kroz Reformsku agendu. Ipak, bez obzira na postojanje zastoja u ovom konkretnom slučaju, iz Europske su unije spremni nastaviti s financiranjem brojnih drugih projektnih aktivnosti u Bosni i Hercegovini, doprinoseći time osnaživanju životnog standarda stanovništva.
Otvori KEKS Pay
