Posebno je alarmantno da su stope kibernetičkog nasilja porasle u svih 29 europskih zemalja i regija uključenih u istraživanje. Razine se uvelike razlikuju, a zemlje poput baltičkih država, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske su među najpogođenijima.
Izvješće OECD-a
Kibernetičko nasilje se odnosi na uznemiravanje, prijetnje ili negativne komentare na internetu upućene djetetu od vršnjaka ili stranaca, prema izvješću OECD-a "Kakav je život djece u digitalnom dobu?" iz 2025. godine. Općenito uključuje ponovljeno, namjerno agresivno ponašanje, neravnotežu moći i korištenje online medija. U anketi cyber-maltretiranje je opisano primjerima kao što su "netko je slao zlobne instant-poruke, e-poštu ili tekstualne poruke; objave na zidu; kreirao web-stranicu koja vas ismijava; objavljivao vaše nelaskave ili neprikladne slike online bez dozvole ili ih dijelio s drugima." Podaci OECD-a uključuju školsku djecu dobi od 11, 13 i 15 godina. U razdoblju od 2021. do 2022. godine stopa cyber-maltretiranja, koja pokazuje udio djece koja su bila maltretirana online, kretala se od 7,5 posto u Španjolskoj do 27,1 posto u Litvi. Prosjek OECD-a, koji uglavnom odražava Europu, iznosio je 15,5 posto. Osim Litve, zemlje s višim stopama cyber-maltretiranja od ovog prosjeka uključuju Latviju, Poljsku, Englesku, Mađarsku, Estoniju, Irsku, Škotsku, Sloveniju, Švedsku, Wales, Finsku i Dansku. Portugal, Grčka i Francuska su također među zemljama s najnižim stopama cyber-maltretiranja. U Njemačkoj i Italiji cyber-maltretiranje je također bilo ispod europskog prosjeka. Kulturno, društvene norme o sukobima, komunikaciji i agresiji se značajno razlikuju: društva s većim prihvaćanjem verbalnog neprijateljstva ili neizravne agresije imaju tendenciju prijavljivati veće razine online maltretiranja.
Stanje u BiH
Porast digitalnog nasilja nad djecom, posebno djevojčicama, alarmantan je i u BiH. Više od 60 djece ove godine prijavilo je online nasilje. Najdu Hajdarević, volonterku i aktivisticu u udruzi "Naša djeca Sarajevo", članicu Dječjeg parlamenta Novi Grad Sarajevo te Savjeta djece i mladih Plavog telefona, brine što je digitalno nasilje u porastu, posebno prema djevojčicama i ženama.
- Najviše čujem izjave "sama je kriva, sama je tražila", što meni iznimno teško pada jer ja sa svojih 17 godina forsiram ovakve teme i nadam se da će se situacija popraviti - kazala je nedavno na radionici za djecu i mlade kao dio kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" Hajdarević. Saša Risojević, direktor udruge "Nova generacija", koja upravlja Plavim telefonom – savjetodavnom linijom za djecu i mlade, kaže da su ove godine zabilježili gotovo 6000 poziva djece iz cijele Bosne i Hercegovine. - Zabrinjavajuće je što imamo veliki broj propuštenih poziva u satima i danima kada Plavi telefon nije dostupan, najčešće vikendom, i taj broj se kreće oko 200 poziva mjesečno - kazao je Risojević. Propušteni pozivi, kako navodi, ne bi se događali da Plavi telefon ima sustavnu podršku, odnosno financiranje institucija, čime bi usluga bila održiva i dostupna uvijek. Risojević smatra da djeca u nekim situacijama nekontrolirano koriste internet, imaju pristup različitim sadržajima, što dodatno utječe na njihov razvoj. Kaže da postoje dobre prakse, ali se ne usklađuju na državnoj razini.
UNICEF je putem platforme "U-Report", koja prikuplja mišljenja mladih dobi od 14 do 34 godine, utvrdio da je polovina mladih bila izložena nekoj vrsti online nasilja. - Čak jedna trećina njih svakodnevno. To su, dakle, uvrede i uvredljivi sadržaji - kazao je Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a u BiH. Lucet kaže da je potrebno raditi s mladima kako bi i oni bili dio rješenja problema te jačati organizacije poput Plavog telefona. - Bilo bi dobro da imamo sustave zaštite koji imaju dijete u svom središtu, što znači suradnju učitelja, nastavnika, škola, socijalnih i zdravstvenih djelatnika, kao i policije i tužiteljstava. Svi moraju surađivati i biti u stanju reagirati na situacije koje se stalno mijenjaju - kazao je.
Otvori KEKS Pay
