Vlado Širić iz Posušja spada među najmlađe bh. intelektualce koji iza sebe imaju uspješne rezultate te je ostvaren na brojnim poljima koja cijene i vrednuju izvrsnost. U otvorenom razgovoru mladi doktor znanosti otkriva kako povezati akademsku zajednicu s realnim sektorom, analizira spremnost države na prirodne nepogode te poručuje mladima zašto je kontinuirano usavršavanje jedini put do uspjeha.
Vecernji.ba: Dolazite iz Posušja, a danas ste doktor pravnih znanosti i dekan Fakulteta ekonomskih studija. Koliko je truda, odricanja i izazova bilo potrebno da u tako mladim godinama ostvarite ovakvu karijeru?
Vlado Širić: Svaki profesionalni i akademski put zahtijeva mnogo rada i discipline. Dolazim iz Posušja i ponosan sam na svoje korijene jer upravo manja sredina često čovjeku usadi osjećaj odgovornosti, rada i ustrajnosti. Put do doktorata i pozicije dekana nije bio jednostavan niti se dogodio preko noći. Iza svega stoje godine obrazovanja, istraživanja, dodatnih usavršavanja, ali i brojna odricanja u privatnom i profesionalnom životu. Posebno je izazovno u mlađim godinama graditi akademsku karijeru jer se od vas očekuje da istodobno budete istraživač, predavač, organizator i osoba koja donosi odgovorne odluke. Međutim, vjerujem da su upravo kontinuirano učenje, posvećenost radu i spremnost na prilagodbu ključ uspjeha. Akademski rad traži ozbiljnost i rezultate.
Vecernji.ba: Koliko su vam međunarodna iskustva i dodatna usavršavanja pomogla u profesionalnom razvoju i radu u akademskoj zajednici?
Vlado Širić: Kroz članstvo u Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji umjetnosti i nauka te kroz različite oblike međunarodne suradnje, edukacija i stručnih usavršavanja imao sam priliku upoznati drugačije modele funkcioniranja institucija, visokoškolskih sustava i upravljanja javnim politikama. Takva iskustva čovjeku proširuju perspektivu i omogućavaju da određene procese promatra šire i dugoročnije. U akademskoj zajednici međunarodna povezanost danas više nije prednost, nego nužnost jer kvaliteta obrazovanja i istraživanja ovisi upravo o razmjeni znanja.
Vecernji.ba: Kao dekan Fakulteta ekonomskih studija, koji su vam glavni ciljevi i vizija razvoja fakulteta?
Vlado Širić: Smatram da fakulteti danas ne smiju biti zatvoreni sustavi koji funkcioniraju isključivo teorijski, nego mjesta gdje studenti stječu praktična znanja i kompetencije koje mogu primijeniti u stvarnom okružju. Posebno želimo razvijati međunarodnu suradnju, digitalizaciju nastavnog procesa, znanstveno-istraživački rad i projekte koji povezuju suvremene tehnologije. Također, cilj nam je studentima pružiti okružje koje ih potiče na kritičko razmišljanje, inovativnost i profesionalni razvoj.
Vecernji.ba: Sudjelujete u inicijativi Ministarstva sigurnosti BiH vezanoj uz formiranje mreže stručnjaka za krizne situacije. Možete li objasniti o kakvoj se inicijativi radi i koji su njezini glavni ciljevi?
Vlado Širić: Riječ je o inicijativi koja ima za cilj povezivanje stručnjaka iz različitih oblasti – sigurnosti, prava, ekonomije, civilne zaštite, zdravstva i drugih sektora – kako bi se unaprijedili kapaciteti Bosne i Hercegovine za odgovor na krizne situacije. Današnji sigurnosni izazovi zahtijevaju multidisciplinaran pristup i mnogo bolju koordinaciju između institucija, stručnjaka i međunarodnih partnera. Glavni cilj mreže jest stvaranje platforme za razmjenu znanja, iskustava i stručnih kapaciteta, ali i razvoj preventivnih mehanizama koji mogu pomoći institucijama u pravodobnom reagiranju u slučaju prirodnih nepogoda, sigurnosnih prijetnji ili drugih kriznih događaja.
Vecernji.ba: Kako ova mreža može unaprijediti reakcije institucija i stručnjaka u situacijama prirodnih nepogoda i drugih kriznih događaja?
Vlado Širić: Najveći problem u kriznim situacijama često nije nedostatak pojedinačnih institucija, nego nedovoljna koordinacija i razmjena informacija između različitih aktera. Upravo zbog toga ovakva mreža može imati veoma značajnu ulogu. Kroz zajedničke edukacije, stručne analize, simulacije i razmjenu iskustava moguće je unaprijediti sustave ranog upozoravanja, koordinaciju institucija i donošenje odluka u kriznim okolnostima. Također, cilj je razvijati preventivni pristup jer suvremeno upravljanje krizama ne podrazumijeva samo reakciju nakon nesreće nego i pravodobnu pripremu i smanjenje rizika.
Vecernji.ba: Koliko je, prema vašem mišljenju, Bosna i Hercegovina danas spremna za krizne situacije poput prirodnih nepogoda koje smo imali priliku vidjeti proteklih godina, poput onih u Jablanici?
Vlado Širić: Bosna i Hercegovina posjeduje određene institucijske i stručne kapacitete, ali je jasno da postoji prostor za značajna unapređenja. Prirodne nepogode koje smo vidjeli posljednjih godina pokazale su koliko su važni koordinacija, preventivno djelovanje i učinkovita komunikacija između svih razina vlasti i nadležnih službi. Krizne situacije danas postaju sve kompleksnije zbog klimatskih promjena, tehnoloških izazova i globalne povezanosti društva. Zato je potrebno kontinuirano ulagati u sustave civilne zaštite, edukaciju kadrova, digitalnu infrastrukturu i razvoj strateških planova upravljanja krizama.
Vecernji.ba: Koliku ulogu u cijelom projektu imaju međunarodna suradnja i partnerstva, posebno u kontekstu NATO-a?
Vlado Širić: Međunarodna suradnja iznimno je važna jer nijedna država danas ne može samostalno odgovoriti na sve sigurnosne i krizne izazove. Partnerstva s međunarodnim organizacijama omogućavaju pristup iskustvima, standardima, edukacijama i suvremenim modelima upravljanja kriznim situacijama. U kontekstu NATO-a posebno je važna razmjena znanja u području civilne pripravnosti, kriznog menadžmenta i otpornosti institucija. Takva suradnja doprinosi jačanju domaćih kapaciteta i usklađivanju s međunarodnim standardima sigurnosti i upravljanja rizicima.
Vecernji.ba: Kakvu ulogu akademska zajednica može imati u području sigurnosti, upravljanja krizama i edukacije mladih stručnjaka?
Vlado Širić: Akademska zajednica ima veoma važnu ulogu jer upravo fakulteti predstavljaju mjesta gdje se razvijaju znanje, stručni kapaciteti i kritičko promišljanje društvenih procesa. Fakulteti ne bi trebali biti samo obrazovne institucije nego i aktivni partneri društva u rješavanju kompleksnih problema. Kroz istraživanja, edukacije, stručne projekte i međunarodnu suradnju akademska zajednica može značajno doprinijeti razvoju modernih politika sigurnosti i upravljanja krizama. Posebno je važno mladim ljudima pružiti interdisciplinarna znanja.
Vecernji.ba: Autor ste knjige "Razvod braka". Što vas je potaknulo da se bavite tom temom i koji su ključni zaključci vašeg istraživanja?
Vlado Širić: Tema razvoda braka predstavlja jedno od najosjetljivijih područja obiteljskog prava jer se ne odnosi samo na pravna pitanja nego i na društvene, psihološke i ekonomske posljedice za obitelj i djecu. Upravo me ta multidisciplinarna dimenzija motivirala da se detaljnije bavim ovom temom. Ključni zaključak istraživanja jest da pravni sustav mora težiti zaštiti dostojanstva svih sudionika postupka, posebno djece, te osigurati učinkovite i pravične mehanizme rješavanja obiteljskih sporova. Također, važno je razvijati preventivne i savjetodavne mehanizme koji mogu pomoći obiteljima prije nego što dođe do potpunog prekida bračne zajednice.
Vecernji.ba: Koju biste poruku poslali mladima koji žele graditi akademsku ili profesionalnu karijeru i ostvariti svoje ciljeve?
Vlado Širić: Mladima bih poručio da vjeruju u vlastiti rad i da budu spremni na kontinuirano učenje i usavršavanje.
Današnje vrijeme donosi brojne izazove, ali istodobno otvara velike mogućnosti za one koji su spremni ulagati u znanje, disciplinu i osobni razvoj. Važno je imati jasne ciljeve, ali jednako tako i strpljenje jer ozbiljni rezultati ne dolaze preko noći. Svako iskustvo, pa čak i neuspjeh, može biti važna lekcija i korak prema profesionalnom sazrijevanju. Također, mladim ljudima savjetovao bih da budu otvoreni prema međunarodnim iskustvima, novim tehnologijama i interdisciplinarnom učenju jer upravo takve kompetencije danas predstavljaju temelj profesionalnog razvoja i konkurentnosti. Vjerujem da je znanje najveći oblik dugoročne sigurnosti i ulaganje koje čovjeku nitko ne može oduzeti.
Otvori KEKS Pay
