kaos u Australiji

Od jučer bez društvenih mreža: Tinejdžeri spremaju tužbu protiv države, kažu da su uskraćeni za informacije

djeca u školi
Sanjin Strukic/PIXSELL
11.12.2025.
u 14:40

Od ove srijede, 10. prosinca 2025., svim osobama u Australiji mlađima od 16 godina blokiran je pristup većini društvenih mreža, budući da je zemlja uvela prvu takvu zabranu na svijetu.

Unatoč protivljenju, stranice kao što su Facebook, Instagram, Snapchat, TikTok, X, YouTube i Reddit sada će imati dobna ograničenja na popisu koji će se stalno ažurirati. Platforme za online igrice i aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa za sada ostaju bez ograničenja.

Australska vlada oslanja se na same kompanije, vlasnike društvenih mreža da provedu novi zakon, navodeći da moraju poduzeti „razumne korake“ kako bi spriječile kršenja, uz kazne do 49,5 milijuna australskih dolara (27,5 milijuna eura) za ponovljene prekršaje. Djeca i roditelji neće biti kažnjeni ako prekrše zabranu, piše DW.

Načini provođenja provjere dobi

Načini na koje će se provoditi zabrana uključuju zahtjeve korisnicima da dostave osobne dokumente, prepoznavanje lica ili glasa, ili druge oblike digitalnog utvrđivanja identiteta, kako bi dokazali svoje godine kada to bude zatraženo.

Ured australskog povjerenika za elektroničku sigurnost tvrdi da će zabrana zaštititi mlade „od pritisaka i rizika kojima mogu biti izloženi kada su prijavljeni na društvene mreže“.

Premijer Anthony Albanese nazvao je društvene mreže „pošastima" i rekao: „Želim da ljudi više vremena provode na terenu za ragbi ili na igralištu za netball nego na svojim telefonima."

Istraživanja pokazuju veliku podršku odraslih za zabranu, ali je situacija potpuno drugačija kada se pita djecu koju zabrana izravno pogađa.

Tinejdžeri najavljuju tužbu protiv zabrane

Tinejdžeri Macy Newland i Noah Jones žele osporiti zakon pred najvišim sudom Australije tvrdeći da je neustavan, a podršku im pruža organizacija za digitalna prava Projekt digitalne slobode (Digital Freedom Project). Macy je za DW rekla da je većina njezinih vršnjaka protiv zabrane, ističući kao ključne zamjerke nedostatak konzultacija s mladima te gubitak prava i pristupa informacijama.

„Zabrana sprječava mlade da se potpuno uključe u demokraciju i javnu raspravu prije 16. godine, što je pogrešno. Ne možete osnažiti mlade da se uključe u javnu raspravu i demokraciju tako što ćete im oduzeti mogućnost da u tome u potpunosti sudjeluju“, rekla je ona.

„Čvrsto vjerujem da postoje problemi s društvenim mrežama, igrama i vremenom provedenim pred ekranom općenito. Ali nema povratka unazad niti poricanja da živimo u društvu u kojem se tehnološki napredak ubrzava i gdje je online komunikacija dio našeg svakodnevnog života.“

Newland vjeruje da će većina tinejdžera pokušati zaobići zakon, što potvrđuju i rezultati ispitivanja nacionalnog emitera ABC. U istraživanju s više od 17.000 australijskih tinejdžera, 75 posto kaže da će pokušati izbjeći zabranu, devet posto misli da je to dobra ideja, a samo šest posto kaže da će zabrana dobro funkcionirati.

Iako je široko rasprostranjeno mišljenje da nekontroliran pristup društvenim mrežama može biti opasan i za djecu i za odrasle, većina organizacija za ljudska prava i prava djece smatra da novi zakon ne rješava te probleme.

Djeca se osjećaju uskraćeno za informacije

UNICEF Australija kaže da „predložene promjene neće riješiti probleme s kojima se mladi suočavaju kada su online“, dok Australijsko povjerenstvo za ljudska prava navodi da će „sveobuhvatna“ zabrana vjerojatno imati i „negativne posljedice po ljudska prava djece i mladih“.

To je otkrila i Kim Osman iz Centra za istraživanje digitalnih medija na Queenslandskom tehnološkom sveučilištu. Ona je razgovarala s 86 mladih u dobi od 12 do 15 godina o zabrani i utvrdila da se djeca osjećaju zakinuto i frustrirano.

„Mladi su nam rekli da imaju dojam da odrasli njihova digitalna iskustva stavljaju u isti koš i da se vrlo različiti načini na koje koriste društvene mreže ne odražavaju u nacionalnoj debati koju prate“, rekla je Osman za DW. „Također smatraju da se upotreba telefona često poistovjećuje s upotrebom društvenih mreža, iako su društvene mreže samo jedan dio njihovog digitalnog života.“

Tijekom istraživanja, Osman i njezine kolege otkrili su da su tinejdžeri svjesni opasnosti društvenih mreža i žele bolje mehanizme zaštite, uključujući bolje filtriranje sadržaja.

Također je uočen snažan osjećaj da će promjene u zakonu dovesti do „gubitka zajednice“ za mlade, posebno one koji su „našli važne izvore podrške na društvenim mrežama“. To se posebno odnosi na LGBTQ zajednicu i neurodivergentne mlade s kojima su razgovarali.

Djeca s invaliditetom osjećaju se izolirano

To pogađa i Jennifer Crowther. Njezina kći Lily, 12, ima cerebralnu paralizu, autizam i druge invaliditete koji otežavaju socijalizaciju. Njoj je lakše komunicirati dopisivanjem preko društvenih mreža i drugih aplikacija.

Jennifer nadzire Lilyn pristup društvenim mrežama. Nakon što je objavila jednu priču, Lily je pronašla online zajednicu za pisanje. Iako Jennifer priznaje rizike društvenih mreža, i ona i njezina kći nezadovoljne su zbog gubitka kontakta ukidanjem pristupa društvenim mrežama.

„Za djecu s invaliditetom ili druge marginalizirane skupine, društvene mreže mogu biti jedini način da pronađu ljude poput sebe“, rekla je Jennifer za DW. „To je tako mala skupina ljudi — kako da ih pronađu? Pogotovo ako su izolirani zbog anksioznosti ili čestih liječničkih pregleda, hospitalizacija ili drugih situacija.“

Lilyno pisanje pomoglo joj je da pronađe zajednicu preko profila na Facebooku koji vodi njezina majka. Iako sada sudjeluje u događajima uživo sa sličnim vršnjacima, problem je što joj se smanjuju mogućnosti da održava ta nova prijateljstva i dijeli svoj rad.

„Nedostaje ta stalna povezanost, koju društvene mreže omogućuju“, objasnila je Jennifer. „Lily je upoznala neke druge mlade ljude s kojima želi ostati u kontaktu, ali oni žive diljem države ili u inozemstvu, i to joj je sada uskraćeno.“

Gubitak zajednica, hobija i specifičnih interesa

Tinejdžeri i roditelji također su izrazili zabrinutost da će djeca izgubiti pristup grupama za specifične interese i hobije, kao i zajednicama koje se oko njih formiraju. To će posebno pogoditi ruralne, rijetko naseljene dijelove Australije, gdje je teško organizirati kontakte uživo, piše DW.

Ministrica komunikacija Australije, Anika Wells, priznala je da će zabrana u početnim fazama biti „nezgrapna“ i „neuređena“. S obzirom na njezin pionirski karakter, to je možda i očekivano. No za mnogu australsku djecu i tinejdžere nezadovoljstvo zbog zabrane mnogo je više od toga.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata