State Department konačno zatvara “okvir” iza “središta za cenzuru” koje je državni tajnik Marco Rubio ugasio, objavio je bivši dužnosnik američke vlade Mike Benz, a što će se, prije svega, odraziti i na ovdašnje fact-checkere, čija je uloga već oslabljena početkom ove godine, kada je Meta prihvatila sugestiju nove administracije koja nastoji eliminirati “web-policiju” na slobodu mišljenja i govora, piše Večernji list BiH.
Mike Benz inače je američki zagovornik digitalnih prava i bivši dužnosnik američke vlade, poznat po svom glasnom kritiziranju online cenzure i onoga što opisuje kao “industrijski kompleks cenzure”. Zatvaranje “okvira” koji je podupirao rad Global Engagement Centra (GEC), koji je u američkoj administraciji bio označen kao središte za cenzuru, može imati dalekosežne posljedice. Ovaj korak dolazi nakon što je Marco Rubio, bivši senator, u travnju 2025. godine zatvorio nasljednika GEC-a, koji je imao zadatak upravljati borbom protiv stranih manipulacija informacijama i, kako mnogi tvrde, često je bio korišten za suzbijanje slobode govora.
Meta odlučila
Prema izvješćima Mikea Benza, bivšeg dužnosnika američke vlade, mnogi od tih centara zapravo su omogućili “politički pristrane” pristupe cenzuri te su za cilj imali suzbijanje, a ne zaštitu, slobode govora. S obzirom na njegovu ulogu u državnoj administraciji i njegove kritike, treba razmotriti utjecaj koji će ovo imati na organizacije koje se bave provjerom činjenica u cijelom svijetu, uključujući one u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, poput Faktografa i Raskrinkavanja. U siječnju 2025. godine Meta (vlasnik Facebooka, Instagrama i Threads) najavila je kraj svojih programa treće strane za provjeru činjenica. Mnoge organizacije koje su se bavile verificiranjem informacija, uključujući Faktograf u Hrvatskoj i Raskrinkavanje u Bosni i Hercegovini, sada se suočavaju s novim izazovima. Meta je odlučila ukinuti suradnju s vanjskim organizacijama koje su bile zadužene za provjeru činjenica, zamijenivši ih sustavom temeljenim na korisničkim “community notes”, što je već uvedeno na platformi X (bivši Twitter).
Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, izjavio je da su prethodni fact-checkeri bili “previše politički pristrani” i “uništili više povjerenja nego što su stvorili”. Faktograf.hr i Raskrinkavanje.ba, dvije organizacije za provjeru činjenica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, često su bile i prije odluke nove administracije SAD-a suočene s kritikama koje dovode u pitanje njihovu objektivnost i stručnost. Naime, iako ove organizacije razotkrivaju dezinformacije, mnogi korisnici i kritičari tvrde da njihove ocjene često odražavaju ideološke preferencije. Faktograf je u Hrvatskoj bio optužen za političku pristranost, osobito u vezi s temama koje su ideološki osjetljive, poput migracija, pandemije COVID-19 i pitanja vezanih uz vanjsku politiku, odnose prema Bosni i Hercegovini i ovdašnjim Hrvatima. U kritikama se isticalo da ova organizacija favorizira lijevi politički spektar i da je pod utjecajem vanjskih financijskih izvora, poput organizacija koje podržavaju liberalne političke stavove, uključujući Otvoreno društvo Georgea Sorosa i The Omidyar Network. Osim toga, postoji percepcija da Faktograf ne djeluje u skladu s načelima neovisnosti i objektivnosti jer su njihove analize često usmjerene prema osudi političkih suparnika i konzervativnih narativa. U Bosni i Hercegovini se Raskrinkavanje.ba suočava s optužbama za ideološku i nacionalnu pristranost.
Pristrano orijentirani
Kritičari tvrde da organizacija favorizira sarajevsku političku agendu i da njezine analize često odražavaju političke interese koji nisu nužno utemeljeni na činjenicama. Raskrinkavanje se često optužuje da u svom radu zanemaruje širinu političkog spektra i preferira izvješćivanje koje je u skladu s dominantnim narativima u Sarajevu, čime se dovodi u pitanje njegova objektivnost i vjerodostojnost. Također, Raskrinkavanje je optuženo da svojim pristupom dodatno polarizira društvo, umjesto da doprinosi objektivnoj analizi dezinformacija i promovira pluralizam mišljenja. Jedan od ključnih problema s organizacijama poput Faktografa i Raskrinkavanja je nedostatak angažmana stručnjaka iz specifičnih područja, poput znanstvenika, pravnika ili medijskih stručnjaka.
Iako obje organizacije zapošljavaju novinare i novinarke s iskustvom u fact-checkingu, kritičari tvrde da nedostatak specijaliziranih stručnjaka smanjuje kvalitetu njihovih analiza. U nekim slučajevima ovakve analize mogu biti površne jer se oslanjaju na opća znanja novinara bez dubinskog razumijevanja specifičnih tema, kao što su epidemiologija, prava migranata ili međunarodni odnosi. Iako su Faktograf i Raskrinkavanje odigrali važnu ulogu u razotkrivanju dezinformacija, kritike koje se upućuju na njihovu pristranost, metodologiju i stručnost ne mogu se zanemariti te je zapravo pitanje je li svijet na dobitku smanjenjem te uloge. •
Otvori KEKS Pay
