Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Berlinski zid živi i 27 godina od ujedinjenja – u glavama Nijemaca

Čak 74 posto stanovnika istočnog dijela zemlje drži da u državi i dalje postoje nevidljive barijere
04. listopada 2017. u 10:30 0 komentara 40 prikaza
Foto: Reuters/Pixsell

Kada je prije točno dvadeset i sedam godina, 3. listopada 1990. i službeno raspušten DDR, a Njemačka ponovo postala jedinstvena država, nitko nije ni sanjao da će gotovo tri desetljeća poslije podjela između istoka i zapada zemlje ne samo postojati već biti i vrlo jaka. Doduše, ne postoji podjela u fizičkom smislu, ne postoje barijere, ali u glavama Nijemaca podjela na istok i zapad još uvijek je vrlo živa.

Pet uvjeta za imigrante

Prema istraživanju koje je proveo institut INSA, u ovome trenutku 64,5 Nijemaca na razini države smatra kako je zemlja i dalje vrlo razdvojena. Ova statistika još je gora kada se promatra sam istok države, odnosno područja nekadašnjeg DDR-a. Ondje čak 74 posto građana vjeruje kako i dalje postoji nevidljiva, unutrašnja granica - fluidni Berlinski zid. Vidjelo se to i po rezultatima izbora za Bundestag prije desetak dana. Na istoku zemlje radikalno desni AfD postao je druga politička snaga s više od 20 posto osvojenih glasova. Upravo je ova relativno velika potpora desnici, kakvu AfD ipak nema na zapadu zemlje, pokazatelj prilično velikih razlika između dva dijela države. Ne samo u smislu razvoja ili nezaposlenosti, već i strahova pred promjenama, pogotovo u posljednjih nekoliko godina otkad je Njemačka cilj milijuna imigranata s Bliskog istoka i sjevera Afrike. Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u svom je jučerašnjem govoru u Mainzu, gdje se odvijala i središnja proslava ujedinjenja, prilično žestoko prozvao politiku otvorenih vrata kancelarke Merkel koju je ona potaknula prije dvije godine. – Njemačka će u budućnosti moći ostati utočište progonjenima samo ako uspijemo ponovno uspostaviti sustav u kojem možemo razlikovati one koji bježe od političkog progona od onih koji bježe od siromaštva – poručio je Steinmeier ujedno postavivši imigrantima pet uvjeta za integraciju u njemačko društvo: naučiti njemački jezik, poštovati pravnu državu, poštovati ustav, poštovati ravnopravnost muškaraca i žena i prihvatiti njemačku povijest s poukama iz dva svjetska rata. Ipak, stanje na istoku zemlje, u ekonomskom smislu i unatoč svim stavovima Nijemaca, nije tako loše kao što bi se moglo zaključiti. – U ovome trenutku, nezaposlenost u Dresdenu je samo oko šest posto, što nije nimalo loše. Slična je situacija i u ostalim velikim gradovima na istoku zemlje –kaže zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović.

Opća nesigurnost

Prema njegovim riječima, razjedinjenost između istoka i zapada, ali i veliki porast podrške radikalno desnom AfD-u treba tražiti u općoj nesigurnosti koja vlada među stanovništvom. – Srednji sloj prilično je nesiguran i zabrinut za svoju budućnost. Tu su strah od islamizacije društva, od digitalizacije, od svih promjena koje neminovno dolaze. A dobar dio ljudi na istoku zemlje odrastao je u diktaturi, u jednom specifičnom okruženju i AfD su vidjeli kao svojevrsni jamac sigurnosti – kaže Juratović. Tomu, tvrdi, treba dodati i činjenicu kako za vrijeme DDR-a nisu imali priliku često se susretati s došljacima iz drugih zemalja i jednostavno nemaju toliko razvijenu toleranciju prema drugačijim kulturama. Ne zato što im drugačije kulture smetaju, već što su zabrinuti za svoju budućnost. – Nije to svojstveno samo istoku zemlje. Na jugu Njemačke, u kojemu je nezaposlenost samo oko tri posto, i u kojemu je svima jasno da nam nedostaje radne snage, AfD je jak – kaže Juratović. Gotovo tri desetljeća nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, stvari su se u velikoj većini segmenata znatno pomaknule prema bolje, no ostao je Berlinski zid u glavama.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.