Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Vučić i pijan jača tzv. Otvoreni Balkan, a trijezni EU u njemu ne vidi veliku Srbiju i Albaniju

Vučić okuplja dio država koje su činile Jugoslaviju te Albaniju u jednu zajednicu kako bi unutar nje lakše riješio i pitanje Kosova. Po tom receptu, brzim priključenjem, Europska unija mogla bi riješiti i pitanje Hrvata u BiH
07. rujna 2022. u 15:10 657 prikaza

U sve boljim albansko-srpskim međudržavnim odnosima Aleksandar Vučić okuplja zemlje za novu asocijaciju, tzv. Otvoreni (Open) Balkan. EU i SAD ga podržavaju te uz to potiču da, pod okriljem EU, još odlučnije nastavi dijalog s Kosovom. Crna Gora bi nakon pada vlade, izgleda, opet preko bivšeg premijera, Albanca Dritana Abazovića mogla uspostaviti prosrpsku vlast. Srbi su se i u BiH prilično osamostalili…

Kao da se nekom (ne)vidljivom rukom u srpskoj režiji potiče novo geostrateško preslaganje jugoistoka Europe. Male balkanske države traže formulu za novu, veću zajednicu. Koja će, kao takva, biti autoritativnija, a možda i uspješnija u pregovorima o priključenja EU. Međutim, kriju li se iza mini Schengena ideje o stvaranju velike Srbije, velike Albanije, nove Jugoslavije… I gdje su u svemu tome Hrvati iz BiH i Hrvatske?! Je li ismijavanje i optuživanje Vučića, koji sve više postaje lider Balkana, jedini odgovor na njegove inicijative? Zar nije važnija vijest što je on na sajmu pripit dogovorio od toga da je na njemu popio "100 čaša vina". Na koncu, kada će RH shvatiti da Hrvatima u BiH sudbina umnogome ovisi o Srbima u toj državi i da se nepodnošljivost Zagreba i Beograda odražava na njihove odnose.

Vučić je u realizaciji ideje svih Srba u jednoj državi najdalje otišao u osmišljavanju tzv. Otvorenog Balkana. Srbijanski predsjednik u petak je na sajmu vina napravio vidne pomake u konkretizaciji te inicijative. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija već su dogovorile konkretne oblike suradnje. Uz te države, na summitu su bili i premijeri Crne Gore i BiH. Srpski dijelovi tih država rado bi se odmah priključili novoj asocijaciji. Zanimljivo je da su tom dogovoru nazočili i predstavnici Mađarske, Turske i Italije. I dali im potporu.

Na Vučićeve poteze europski i svjetski lideri nisu ostali nijemi. Francuski predsjednik Macron i njemački kancelar Scholz uputili su mu zajedničko pismo "u trenutku od presudnog značaja za sigurnost na europskom kontinentu i stabilnost u regiji zapadnog Balkana". U tom kontekstu potiču ga da normalizira odnose s Kosovom. Uz to što Vučiću pišu, mnogi mu dolaze i na noge.

Predsjednik Slovenije Borut Pahor dan nakon susreta balkanskih čelnika doputovao je u Beograd provjeriti odmiče li se Balkan od europskih perspektiva. I ambiciozno najavio Srbiji, Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori ubrzavanje pregovora s EU-om, a Bosni i Hercegovini da će do kraja tjedna dobiti status kandidata i da će EU ispuniti svoju obvezu o viznoj liberalizaciji. Pahor nakon Beograda ide i na Kosovo, a za tjedan dana okupit će čelnike Balkana na sastanku Brdo - Brijuni. Na njemu će se sagledati aktualno stanje u regiji i uputiti poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja.

Turska također ne želi ostati po strani. Reçep Tayyip Erdoğan već danas je u Sarajevu, sutra u Beogradu, prekosutra u Zagrebu. On će tzv. Otvorenom Balkanu sigurno dati potporu. Njegov odnos sa Srbima sada je povijesno na najvišoj razini. Riječi hvale na njegov račun upućuju i Vučić i Milorad Dodik. On će se, kao prijatelj, ponuditi da bude posrednik u rješavanju balkanskih sporova. Prije svih, srpsko-albanskih i srpsko-bošnjačkih. Prilika je da ga se u Sisku, gdje će otvoriti Islamski centar, upozori kako bi BiH, poput RH, trebala graditi hrvatsko-bošnjačke odnose.

Diplomatska ofenziva na Balkanu ima svoju pozadinu. Vučić okupljanjem dijela država koje su činile Jugoslaviju, plus Albanija, "srpskom svetu" praktički omogućava život u jednoj zajednici. Unutar nje lakše će riješiti i pitanje Kosova, osobito što je s albanskim predsjednikom Edijem Ramom izgradio dobre odnose. Argumenti "albanskog svijeta" za tzv. Otvoreni Balkan slični su srpskima. I većina njih bi, također, rado živjela u balkanskoj zajednici bez granica. Sada je najlakše mogu uspostaviti jer su čak tri premijera Albanci (Albanija, Kosovo, Crna Gora).

Jednakim receptom moglo se riješiti i pitanje hrvatskog naroda u BiH. Priključenjem BiH (ili barem Federacije) EU Hrvati bi živjeli u istoj zajednici (EU) s većinom svojih sunarodnjaka. Neodlučni EU ne samo da je Hrvate iz BiH gurnuo s druge strane svoje granice nego se i doveo u poziciju da izgubi i jugoistok Europe. Neki drugi, poput Rusije, Kine, islamskih zemalja…, ne sjede prekriženih ruku. Balkan im se nudi kao na pladnju.

Svi ratovi, politički i oružani, na svijetu vode se kako bi neka država ili zajednica proširila teritorij i utjecaj. Svi, osim Europske unije. Ona gleda ne kako da se proširi, već smanji. S takvom politikom dugoročno riskira svoje slabljenje. Zemlje zapadnog Balkana gube strpljenje čekajući poziv za priključenje EU i traže alternativu. U tome ih potiču i njihovi svjetski saveznici. Svima odgovara da je Europska unija slaba. Izgleda, čak, i Europskoj uniji. Koja kao da ne želi da "europski svijet" živi zajedno. •