Vlada Federacije BiH donijela je odluku o povećanju minimalne neto plaće sa 619 na 1000 konvertibilnih maraka pa se radnici na minimalcu raduju, a brojni poslodavci negoduju. Ovo je po mnogima povijesna odluka Vlade FBiH u zaštiti radničkih prava, ujedno i udar na javnu tajnu isplata dijela stvarnih primanja radnika u kuvertama na štetu države, a u korist većeg profita vlasnika kompanija. Uslijedile su žestoke reakcije vlasnika brojnih poduzeća protiv odluke Vlade FBiH o povećanju minimalca, a svoja mišljenja dali su makroekonomisti i pojedine političke strukture. Postavljaju pitanje što bi se ovom odlukom Vlade moglo na mostu dobiti, a na ćupriji izgubiti. Pa se čulo kako bi naglo povećanje minimalca moglo izazvati inflaciju, poskupljenja, otpuštanje radnika, zatvaranje tvrtki i daljnja iseljavanja te da će zbog rasta cijena posebno biti pogođeni umirovljenici s najnižim mirovinama ako im se one ne povećaju u skladu s eventualnim porastom cijena.
Federalni premijer Nermin Nikšić te potpredsjednici Vlade FBiH, ministar financija Toni Kraljević i ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, na tiskovnoj su konferenciji poslali jasnu poruku radnicima da nije zaboravljeno njihovo dostojanstvo te da su neutemeljene kritike poslodavaca i njihovih političkih mentora. Naglasili su to da je Vlada pokazala odlučnost i odgovornost za pravednije društvo. Premijer Nikšić istaknuo je da, unatoč nekim prijetnjama, neće biti povlačenja odluke o minimalnoj neto plaći od 1000 KM te da je odluka konačna i neopoziva, a kritizirao je dio poslodavaca koji manipuliraju sustavom i prijavljuju niske plaće za svoje direktore dok ostvaruju visoke, milijunske profite. Dodao je kako postoje kompanije koje zarađuju od 15 do 70 milijuna KM godišnje, a prijavljuju direktorske plaće na iznos nešto malo viši od minimalca, koji je iznosio 619 KM. Naglasio je to da je odluka o minimalcu od tisuću KM donesena promišljeno te da će koristi imati i županije i lokalne zajednice. Toni Kraljević govorio je o vraćanju dostojanstva radniku, a Vojin Mijatović kako će odluka o povećanju minimalca biti praćena subvencijama koje će olakšati prilagodbu za mala i srednja poduzeća. Vlada FBiH najavila je niz mjera kojima bi se rasteretilo gospodarstvo. Neke oporbene stranke i tvrtke povezane s njima obrušile su se na odluku Vlade o povećanju minimalne plaće.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, istaknuo je to da je vrijeme za sveobuhvatnu fiskalnu reformu u Federaciji BiH. Naglasio je kako se mora cjelovito sagledati situaciju te se prilagoditi europskim i svjetskim promjenama u fiskalnoj politici. Dodao je to da tema minimalne plaće, koja se često vezuje uz pitanje mirovina i socijalne politike, treba biti prioritetno pitanje unutarnje politike razina vlasti od entiteta do županija. Naglasio je potrebu rasterećenja doprinosa i poreza koji otežavaju poslovanje poduzeća. Pojedini makroekonomisti i ekonomski analitičari ističu da je neprihvatljivo to da netko godišnje ostvaruje desetke milijuna konvertibilnih maraka profita, a da plati samo deset posto poreza te da BiH ne može funkcionirati kao porezni raj za neke, a pakao za druge. S druge strane, brojna poduzeća opterećena su visokim doprinosima te zbog toga nemaju financijskog prostora za povećanje plaća.
Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj je prihvaćen minimalac od tisuću konvertibilnih maraka, predsjednik tog vijeća Safudin Čengić istaknuo je kako Vlada FBiH planira preuzeti na sebe obvezu pripreme seta mjera za rasterećenje gospodarstva. Poslodavci su zatražili oslobađanje od plaćanja poreza na dio minimalne plaće, a to je moguće jedino izmjenom zakonskih propisa o doprinosima. Čula se ideja da 700 KM bude oporezivo, a 300 KM neoporezivo. No, sve će biti jasnije u ponedjeljak na novoj sjednici. Vlada FBiH predviđa subvencioniranje dijela doprinosa za obrtnike, mikro i mala poduzeća. Minimalna primanja radnika će uz dodatak za topli obrok i prijevoz iznositi oko 1200 KM, a porast će i dječji doplatak na 190 KM.
Mnogi su se radnici prijavljivali na radno mjesto pa su se vodili razgovori (ne)ugodni između predstavnika poslodavaca i posloprimaca. Čuo se duhoviti razgovor između direktora jedne tvrtke i potencijalnog radnika:
- U početku ćeš imati minimalac od 619 konvertibilnih maraka, a poslije i iznad tisuću.
- Hvala, doći ću poslije - uzvratio je čovjek, a nešto kasnije zaputio se u Njemačku.
Možda se vrati u BiH jer je nešto trulo i na bogatom Zapadu. Haso reče Muji koji je na minimalcu od 619 KM:
- Evo čitam da su novčanice prepune bakterija i virusa.
- Sad je meni jasno zašto sam ja zdrav k'o cekin i što deset godina nisam bio na bolovanju - zaključi Mujo.
Povećanja plaća ne može biti bez veće produktivnosti i bržeg približavanja Europskoj uniji i europskim fondovima po onoj: "Tko je bliže vatri, bolje se grije!" Bez veće produktivnosti i približavanja EU nema ozbiljnijih investicija, samo s Europom mogu realno rasti plaće, mirovine, kupovna moć i ukupni standard građana. Valja vjerovati da će u zaborav pasti vic o Muji i gatari.
- Do 40 godina života nećeš imati love - reče gatara.
- A poslije 40. godine? - upita Mujo.
- E, poslije ćeš se naviknuti - utješi ga gatara.
Otvori KEKS Pay
