Europski su pučani u pripremu za lipanjske izbore krenuli na kongresu u Bukureštu, gdje su potvrdili da će Ursula von der Leyen ponovno biti njihova kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije. Dakako, da bi ona nastavila obnašati ključnu poziciju u EU, pučani moraju ostvariti dobar izborni rezultat i ostati vodeća politička snaga u Europskom parlamentu. Među predstavnicima 83 stranke iz 44 države koji su imali prigodu glasovati na nedavnome kongresu EPP-a bili su i oni iz HDZ-a BiH, koji je pridruženi član najveće stranačke grupacije u Europskom parlamentu.
Zahvaljujući dvojnom državljanstvu, Hrvati iz BiH bit će među onima koji će i izravnim glasanjem na izborima za Europski parlament odlučivati kakav će biti omjer snaga u toj instituciji, a samim time i tko će voditi EU u idućem mandatu. Lider vodeće hrvatske stranke u BiH Dragan Čović i na Općem je saboru HDZ-a u Zagrebu proteklog vikenda jasno stavio do znanja da će nastojati mobilizirati Hrvate u BiH da glasaju za sestrinsku stranku prvo na parlamentarnim, a potom i na europskim izborima. Zbog činjenice da se nalazi pred početkom pristupnih pregovora za članstvo u Uniji, nadolazeći europski izbori itekako su važni i za BiH.
Ako je suditi po dosadašnjem političkom djelovanju, za europski put BiH najbolja opcija upravo je pobjeda pučana i njihova dominacija u donošenju odluka u Bruxellesu u godinama pred nama. Uz hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji igra istaknutu ulogu unutar EPP-a, među ključnim zagovornicima ubrzanja europskog puta BiH upravo je Ursula von der Leyen. Čini se kako europski političari iz pučkih stranaka ponajbolje razumiju probleme u BiH te je njihov doprinos rješavanju tih problema bio i najveći. Za razliku od njih, mnogima unutar EU BiH nije u fokusu. Blizu sebe drže je jedino zbog geopolitičkih preslagivanja.
Formalno gledano, u BiH su pučani danas uglavnom u oporbi. Nema ih u državnom Predsjedništvu, a osim HDZ-a, ni jedna stranka koja sebe pozicionira u desni centar ili narodnjake nije ni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Međutim, kada su nacionalna pitanja u fokusu, sve stanke u BiH itekako su politički desno. Dodikov SNSD po imenu je socijaldemokratska stranka iako ga mnogi vide kao izrazito desničarsku. Unutar sarajevske "trojke" dominira SDP, koji je također, kada se otvore nacionalne teme, na crti s ostalim bošnjačkim narodnjacima, odnosno konzervativcima.
Jasno je da politička scena BiH nije uznapredovala do faze ideološkog profiliranja i da podjele na narodnjake, socijaliste, liberale, zelene... još nisu realne. Stranke u BiH i dalje su gotovo pa isključivo hrvatske, bošnjačke i srpske. Pred kraj ovog mandata Europska komisija čini velike napore kako bi BiH prešla taj važni korak na europskom putu i otvorila pregovore o pridruživanju. Pred ovotjedni sastanak Europskog vijeća, koje treba dati konačnu odluku, strahuje se od stavova Danske i Nizozemske, država u kojima, slučajno ili ne, vlade predvode socijaldemokrati.
Nastavi li se dominacija pučana u institucijama EU i nakon lipanjskih izbora, izgledno je da će BiH imati jak vjetar u leđa u nastavku procesa koji treba rezultirati punopravnim članstvom u Uniji. No, to ne znači da u nekoj drugoj konstelaciji odnosa u Europskom parlamentu BiH gubi, ali vodeća uloga EPP-a i državnih čelnika iz te političke grupacije ipak znači sigurnost. U kojem političkom smjeru će se EU pomaknuti u lipnju, itekako će se odraziti na BiH. Njezino političko klatno tako snažno pomiču razne unutarnje sile da je ta zemlja daleko od političke ravnoteže.
