Nova blještava četvrt s visokim neboderima niče u Pjongjangu. Naime, kako piše CNN, Sjeverna Koreja polako se izvlači iz pet godina samonametnute pandemijske izolacije. Fotografije projekta s 10.000 stanova, koje je objavila državna novinska agencija KCNA nakon što je vođa zemlje Kim Jong Un u subotu obišao gradilište, prikazuju stambene nebodere koji se protežu uz široki bulevar u novoj četvrti Hwasong. Projekt je dio velikog građevinskog zamaha u glavnom gradu, ali i diljem većeg dijela međunarodno izolirane autoritarne države, s ciljem poboljšanja životnog standarda.
Ti stanovi dio su ambicioznog petogodišnjeg plana, najavljenog 2021. godine, za izgradnju dodatnih 50.000 stanova u Pjongjangu, gdje je kvaliteta života stanovnika znatno viša nego drugdje u osiromašenoj zemlji. No unatoč impresivnim slikama nove panorame Pjongjanga, život u neboderima u Sjevernoj Koreji nije nužno simbol luksuza. Česti nestanci struje znače da dizala u stambenim zgradama ne rade, što svakodnevni život čini teškim za stanovnike viših katova. Zbog toga se mlađim stanovnicima obično dodjeljuju stanovi na višim katovima, dok se stariji sele na niže katove kako bi se smanjio fizički napor penjanja stepenicama, što je CNN primijetio tijekom više posjeta zemlji.
Nedostatak stanova i dalje predstavlja velik izazov za Sjevernu Koreju, koja se istodobno suočava s posustalim gospodarstvom, rastućim cijenama robe i trajnom nesigurnošću u opskrbi hranom. Studija iz 2021. godine, koju su proveli istraživači iz južnokorejskog Instituta za građevinarstvo i građevinsku tehnologiju, sugerira da zemlja ima dovoljno domova za samo 70 % do 80% stanovništva. Izvan reprezentativnog glavnog grada mnogi su domovi derutni i nemaju stalan pristup električnoj energiji, čistoj vodi i kanalizacijskim uslugama. Nova četvrt sadrži brojne visoke tornjeve — od kojih su dva povezana impresivnim zračnim mostom — kao i „obrazovne, komercijalne i uslužne objekte”, prema državnim medijima. KCNA tvrdi da je Kim bio uključen u dizajn projekta i da je „energično vodio rad na izradi građevinskog plana”.
Kimov obilazak gradilišta dolazi uoči službene ceremonije otvorenja 15. travnja, jednog od najvažnijih državnih praznika kojim se obilježava rođendan njegova djeda, pokojnog osnivača Sjeverne Koreje Kim Il Sunga. Otvorenjem će biti dovršena treća faza izgradnje Hwasonga, područja koje državni mediji opisuju kao „lijepu i modernu urbanu četvrt” koja označava „novo doba prosperiteta” za Pjongjang.
Pjongjang je uglavnom zatvoren za posjetitelje otkako je Sjeverna Koreja zatvorila svoje granice kao odgovor na pandemiju bolesti Covid-19 prije više od pet godina. Mali broj ruskih turista posjetio je grad 2024. godine, iako je glavni grad bio zabranjen međunarodnoj turističkoj skupini koja je prošlog mjeseca ušla u zemlju prije nego što su putovanja ponovno obustavljena. Toj je skupini bilo dopušteno posjetiti samo Rason, posebnu gospodarsku zonu blizu granice zemlje s Kinom i Rusijom.
Hwasong je najnoviji u nizu nedavnih urbanih projekata u Pjongjangu, poznatom po pastelno obojenoj arhitekturi sovjetskog stila. Drugi veliki stambeni projekti izgrađeni su oko Ulice znanstvenika Mirae i Ulice Songhwa, gdje je 2022. dovršena druga najviša zgrada u zemlji — Glavni toranj Ulice Songhwa.
Sjeverna Koreja također širi stambenu izgradnju izvan Pjongjanga, gradeći tisuće domova u rudarskim gradovima i ruralnim područjima. Iako ti projekti imaju za cilj modernizirati zemlju, oslanjaju se na vojnike i civilne radnike koji rade u teškim uvjetima uz malu naknadu. Stanove dodjeljuje vlada, dajući prednost onima koji se smatraju najodanijima vladajućoj obitelji Kim te ljudima koji rade u sektorima koje država smatra najvrjednijima, poput znanstvenika i inženjera.
Državni mediji ranije su se hvalili brzinom gradnje u glavnom gradu, nazivajući je „Pjongjangskom brzinom”. Dužnosnici tvrde da su konstrukciju nebodera od 70 katova u novom naselju Ryomyong dovršili za samo 74 dana. No stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog kvalitete građevinskog materijala i izvedbe na građevinskim projektima u zemlji — posebno nakon što se 2014. godine urušila stambena zgrada u Pjongjangu u kojoj je možda živjelo više desetaka obitelji.
Državni mediji pripisali su katastrofu, za koju nikada nije objavljen službeni broj poginulih, „nemarnoj gradnji” i „neodgovornom nadzoru dužnosnika”. Vojska Sjeverne Koreje, koja ima središnju ulogu u građevinskim projektima zemlje, vjerojatno je bila ključna u dovršetku nove četvrti, kao i kod prethodnih velikih projekata. Zemlja ima više od milijun aktivnih pripadnika vojske, a vojni rok je obvezan. Većina muškaraca mora služiti najmanje deset godina, počevši od 17. godine života, često bez ikakvog kontakta s obitelji.
Čak i nakon služenja, oni ostaju dio civilne paravojne snage koja broji milijune članova. Vođa Sjeverne Koreje je nedavno dao naslutiti da građevinski planovi njegove vlade sada nadilaze petogodišnje ciljeve objavljene 2021. godine. Prošlog mjeseca izjavio je da će „zapuštene i stare” četvrti glavnog grada također biti obnovljene u bliskoj budućnosti.
Jedno od ključnih pitanja koje zaokuplja međunarodne analitičare jest na koji način Sjeverna Koreja, unatoč strogim sankcijama, uspijeva financirati projekte vrijedne milijarde dolara. Prema brojnim izvještajima, režim je tijekom 2025. godine ostvario velike prihode putem kibernetičkog kriminala, ponajviše krađom kriptovaluta. Dodatni izvori prihoda uključuju izvoz oružja, slanje radne snage u inozemstvo te sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika u ratu u Ukrajini na ruskoj strani.
Otvori KEKS Pay
