Obično se nogometaši žale, kad promaše priliku, da nisu imali sreće, novinari nemaju prilike za žalovanje, ali kada im se sreća osmjehne, onda je to pun pogodak. Upravo to se dogodilo kod planiranog posjeta novoizgrađenoj cesti preko ravanjskih gora, čime je općina Ravno konačno povezana s četrdesetak kilometara udaljenom Ivanicom. Sreća je bio susret s Mirom Obradovićem i Nedjeljkom Kneževićem, djelatnicima Uprave za šumarstvo Hercegovačko-neretvanske županije, na uskom puteljku kroz Hrasno i njihova ponuda da im se priključim jer će i oni u istom smjeru.
Šume "spalio" mraz
Slijedio je put bez zaustavljanja, prelazak prečacem preko Popova polja, selo Velja Međa, Ravno, Zavala pa uspon na ravanjske gore. Tako smo ih prozvali jer na području od više od trideset kilometara od Zečje glave, s nadmorskom visinom od 908 metara iznad Belenića, pa do Ivanice i vrha Vlasište iznad nje 910 metara iznad mora, smjenjuju se vrhovi sličnih visina.
Da je to gorsko područje, potvrđuje činjenica da smo nailazili na hrastove šume koje je polovinom svibnja "spalio" mraz! Uz mraz, na hrastovima koji tek zelene, gore su to, navalile su i gusjenice gubara. Naravno, to je važan podatak za naše suputnike. Ono što je na početku ove priče bilo važno, to je novi asfalt od Belenića do Šćenice s odvojcima za Slivnicu i Grepce, dalje je stari lošiji asfalt, ali je bitno da više nema makadama, stoji u reportaži portala Vecernji.ba.
Na tom 37 kilometara dugom putu od Zavale do Ivanice nismo sreli nijedno vozilo. Jedno je išlo kilometar, dva ispred nas, a vidjesmo kamiončić parkiran uz cestu. Koliko smo po izmetu primijetili, najviše ga koriste divlji konji i krave. Tako je za sada. Ivanica, kao i prošle godine, gradi se posvuda, novina je još jedna benzinska crpka na ulazu u samo naselje. Značajna novina je bazen za vodu u izgradnji, a onda prelazimo s onu stranu svijeta, na "Divlji istok"! Amerika je imala Divlji zapad, a općina Ravno ima "Divlji istok", to je pozamašan prostor bez stalno naseljenih stanovnika koji obično po nekad najvećem selu Glavska tako i zovu. Poput tragača za zlatom, i mi smo otkrili pravo blago.
Ukazalo nam se s oko 600 metara visokog vrha zvanog Pelinov vrh! Ivanica, koja slovi za zračne toplice, ništa je prema Glavskoj i Pelinovu vrhu, s kojeg puca pogled ne samo na Srebreno s krasnim bazenom, Cavtat prema jugu, Plat, Kupare prema Dubrovniku, otoke Mrkanj, Mrkanac, Bobaru i manje škoje… To je pogled koji, uz maestral s mora, ostavlja bez daha! Upit je samo jedan – zar ovo postoji u Hercegovini? Eto, postoji!
Dodatna zanimljivost koju otkrivamo uz pomoć suputnika, koju nam je u telefonskom razgovoru potvrdio Slavko Milišić, povremeni stanovnik Glavske, granica Bosne i Hercegovine je samo stotinjak metara iznad ceste koja povezuje Plat i Cavtat!
Posjed od nepunih hektar
Nekadašnji pastiri bi se kamenom u more mogli dobaciti! I to je, dakle, Hercegovina! Gospodin Milišić je naglasio kako upravo on na tom isturenom dijelu ima posjed od nepunih hektar – blago njemu. Da je BiH u Europskoj uniji, bilo bi to pravo bogatstvo. To je jedna strana priče, druga su radovi. Bageri i teški kamioni prave putove nasipe, rade punom parom. Ljudi nema, samo teški kamioni krstare s jedne na drugu stranu. Ne znamo koliko, ali po našoj prosudbi, golemi kompleks zemljišta nekadašnjih stanovnika Glavske i obližnjeg Rupnog Dola, te manjih zaselaka, otkupio je nekada Stjepan Matić.
Nakon njegove smrti posao je od njegove djece preuzeo njegov prijatelj iz Crne Gore koji također niz godina, kao i Matić, živi i radi u Njemačkoj.
Novi investitor je nastavio kupnju zemljišta, točnije kamenjara, po laičkoj procjeni, sada je to prostor od više od 150 hektara. Krupnim slovima isklesanim u kamenu stoji naslov kompleksa GBEL AIR. Suputnik Miro, koji je imao prilike razgovarati s investitorom, kaže da mu je rekao da se cijeli projekt zove "Vazdušna banja". Uz ostalo, spomenuo mu je teatar na otvorenom i slične sadržaje, prenosi Vecernji.ba.
No, što će biti, to će se tek vidjeti. Viđenim smo ostali impresionirani, kao i činjenicom da područje "Divljeg istoka", koje pripada općini Ravno, nije mali prostor. Premda u naseljima trenutačno nema stalnih stanovnika, većina ih živi u Trebinju, cijenimo da to neće dugo tako biti jer Glavska s čudesnim pogledom i maestralom bogatstvo je ne samo općine Ravno i Hercegovine nego i cijele BiH.