Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Lokalno proizvedena ili jeftinija hrana? Pet razloga zašto izbor nije tako jednostavan, posebno u doba korone!

27. lipnja 2020. u 07:30 0 komentara 50 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Definicija lokalno proizvedene hrane nije ista ako živite u Houstonu i ako živite u Mostaru. Naravno da lokalna hrana nije sve što na tržnicama kupujete od ljubaznih teta koje vas uvjeravaju kako sve što prodaju raste eto tu, iza brda. Posebno kad već u rano proljeće nude šipak veličine nogometne lopte ili divovske lubenice.

Stoji i to kako lokalno ne znači i organsko. Dopuštamo da smatrate i kako inzistiranje na lokalnom može biti pomodarstvo. Slažemo se kako lobiranje da se kupuje lokalna hrana može prikrivati i neke druge, marketinške ili političke ciljeve. 

Lokalno također ima svoju, obično višu, cijenu.

Pandemija koronavirusa unijela je velike promjene u načine na koje smo funkcionirali jako dugo vremena. Pandemija je ili već negativno utjecala na naše financijske resurse ili imamo razloga vjerovati kako će ti resursi biti ograničeni u skoroj budućnosti. Sve to dodatno usložnjava dvojbu: nabavljati lokalno i tako pomoći i sebi i lokalnim uzgajivačima, ali pri tome plaćati višu cijenu?

Čini se kao pravi trenutak da se prisjetimo koje su to prednosti lokalno proizvedene hrane:

1. Znate odakle hrana dolazi 

Vjerovali ili ne, znati odakle točno dolazi vaša hrana privilegij je. Nabavljate li lokalno, u stanju ste vrlo precizno odrediti podrijetlo onoga što jedete. Ili ste u poziciji lako saznati ima li uopće pčela i košnica tamo odakle nabavljate  pravi med. 

Možete, ako to baš želite, osobno provjeriti šeću li se slobodno na svježem zraku kokoši čija jaja konzumirate ili su nepomične u kavezima i jedu... Zapravo, ne želite ni znati čime se sve hrane kokoši, ali i druge životinje na velikim industrijskim farmama. 

2. Hrana manje putuje

Hrana koja na putu do vašeg stola mora preploviti dva oceana i tri mora po svoj je prilici ubrana puno prije svog zrenja. Putem je izgubila i nešto od svojih hranljivih vrijednosti. No, to je tek pola priče. Da vi ne biste daleke putnike odmah prepoznali za ono što jesu, takva hrana putem se dodatno tretira. Za sazrijevanje se koristi etilenska para. Za održavanje mladolikog izgleda koriste se različiti premazi i vosak. 

Sve to dolazi nakon što se u uzgoju obilato koriste pesticidi koji produljuju rok trajanja.

Postoji i lošija mogućnost. Hrana koja izvrsno podnosi daleka putovanja i dugo ostaje svježa takve dobre karakteristike u pravilu duguje metodama genetičkog inženjeringa.

3. U sezoni ima najveću vrijednost

Raštika ima najviše kalcija u zimskim mjesecima. Želite li veću preciznost, raštika ima najviše kalcija onog dana u godini kada se zemlja na kojoj raste prvi put smrzne. Upravo tog istog dana, ako se baš mora odabrati samo jedan jedini, raštika je i najukusnija. 

Razumijemo da protivnici sezonskog principa prehrane mogu reći kako je na zemaljskoj kugli uvijek negdje sezona za nešto. Potpuno razumijemo i povremenu želju za dalekim i egzotičnim. Sve je u redu dok birate mudro. Avokado iz Meksika logičan je izbor, nije baš da ima drugih opcija. Limun iz Španjolske trunčicu je bolji izbor nego limun iz Argentine, ali ni tu nemate puno mogućnosti.

S druge strane, paprike iz Španjolske radije prepustite Španjolcima, a vi pričekajte naše ljepotice iz doline Neretve. Nemojte samo reći da ne primijetite razliku.

4. Nesavršenost je prednost, nikako nedostatak

Lokalno proizvedeno voće i povrće obično ne privlači svojim izgledom. Gotovo nikada nije složeno u savršene piramide kakve viđamo u velikim trgovačkim lancima. Kada je svaki komad drugačije veličine, slaganje u bilo što nije nimalo jednostavno. 

Osim toga, voće i povrće ružnog izgleda brže se kvari i pravljenje umjetničkih aranžmana bilo bi nepotrebno gubljenje vremena. 

Međutim, upravo ružnjikavi plodovi zemlje koji pri tome brzo trunu najčešće upućuju na potpuno prirodan uzgoj, bez pomoći štetne kemije.

5. Dugoročno bolji izbor za čitavu zajednicu

Što više kupujemo lokalno, to će se više lokalno proizvoditi. Veća proizvodnja implicira više radnih mjesta. Čak i kada se uzme u obzir posljedično manji broj radnika u velikim trgovačkim lancima, dugoročne brojke bolje su na strani veće lokalne proizvodnje. 

Naravno da ne govorimo samo o hrani. Ni o tome kako zdravija hrana znači manje pretilih i manje bolesnih. Ni o tome kako zdravija zajednica ima više šansi razvijati svoje gospodarstvo. 

Ono što pokušavamo reći jest da trebamo u okviru svojih mogućnosti podržati razvoj svog bližeg okružja. Povijest je previše puta do sada pokazala kako je ekonomsko blagostanje pojedinca malo moguće bez ekonomskog blagostanja cjelokupne zajednice kojoj pripada.

Svojim novcem plaćate svoju hranu i vaše pravo je birati što želite. Jasno je da sami trebate odlučiti koje značenje za vas ima lokalno uzgojena hrana. Pri tome bi bilo dobro imati u vidu kako je pitanje o tome treba li hranu kupovati lokalno malo složenije od pitanja niže ili više cijene. 

Jedno je sigurno. Ono što danas odaberemo jesti ima utjecaj na to kako ćemo sutra živjeti. Ima utjecaj i na naš imunitet. Dajmo stoga tim izborima značaj koji zaslužuju.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.