Kada je, sada već davne 2001., novozelandski redatelj Peter Jackson predstavio prvi dio najbolje filmske trilogije, “Gospodar prstenova: Prstenova družina”, malo tko je mogao predvidjeti da će trilogija postati svjetski fenomen. Danas, s vremenskim odmakom od dvadeset i pet godina, povratak u Tolkienov svijet izaziva ne samo nostalgiju već i duboko poštovanje prema ambiciji koja je granice filmske industrije pomaknula u potpuno novu dimenziju.
No ipak, vratimo se još malo unatrag. Engleski pisac J. R. R. Tolkien u srpnju 1954. izdao je prvi dio spomenute trilogije, kao nastavak “Hobita”, koji je izdao čak u rujnu 1937. Dva nastavka trilogije, “Dvije kule” (studeni 1954.) i “Povratak kralja” (listopad 1955.), upotpunila su trilogiju, a ubrzo su stekla veliki broj obožavatelja i dospjela na liste najprodavanijih knjiga u svijetu, čak su postala druga najčitanija literatura u 20. st., naravno, nakon Biblije. Tolkien je s C. S. Lewisom, autorom “Kronika iz Narnije”, bio dio neformalne raspravne književne skupine poznate kao Inkilngs.
Peter Jackson, novozelandski redatelj, 1995. dobio je ideju snimanja visokobudžetne ekranizacije zahvaljujući tehnološkom napretku u filmskoj industriji. Miramax, producentska tvrtka sada već zloglasnog Harryja Weinsteina, nije pristala na snimanje triju filmova, već samo jednog, što su sam P. Jackson te njegovi koscenaristi Fran Walsh i Philipa Boyens smatrali nemogućim djelom. Kompanija New Line Cinema i njezin šef Robert Shay prihvatili su snimiti ne samo dva već tri filma, tako da je čarobno putovanje moglo početi. Snimanje na Novom Zelandu trajalo je više od godine dana, a sva tri dijela snimana su istovremeno, što je bio logistički podvig bez premca do tada u filmskoj umjetnosti.
Filmska družina je tijekom snimanja koristila većinom praktične efekte, dok je sada zloglasni CGI korišten kao nadgradnja stvarnosti, a ne kao njezina zamjena, što je filmovima u konačnici dalo bezvremensku vrijednost. Veliku ulogu u snimanju odigrala je i Weta radionica, na čijem čelu je bio Richard Taylor, tako da trilogija danas izgleda bolje nego većina novijih blockbustera s višemilijunskim budžetom. S obzirom na to da svaki film ponajviše ovisi o glumačkoj postavi, a s pravom se može reći da su Viggo Mortensen, Elijah Wood, Liv Tyrel, Ian Holm, John Rhys-Davie, Orlando Bloom, Sean Austin, Hugo Weaving, Bernard Hill, Ian McKellen i legendarni Christopher Lee (jedini član glumačke postave koji je osobno poznavao J. R. R. Tolkiena) i brojni drugi samo dio jedne od najboljih glumačkih postava ikada okupljenih u jednom filmu te su postali neraskidivo povezani sa svojim likovima, tako da je nemoguće nekog drugog zamisliti u ulogama Aragorna, Gandalfa, Arwen, Froda, Gimlija ili Goluma.
Glazba, koja je po meni duša svakog filma, u ovoj je trilogiji vrhunsko djelo Howarda Shorea. Meni je kao filmski skladatelj bio poprilično nepoznat prije gledanja same trilogije, više sam npr. bio upoznat s djelima Johna Williamsa, Jerryja Goldsmitha i Dannyja Elfmana, tako da je moje oduševljenje njegovim djelom bilo i veće. Svima koji vole filmsku glazbu preporučujem da preslušaju cijeli soundtrack filmova, čak i tzv. produžene verzije filmova i glazbe.
J. R. R. Tolkien je svojim djelom dodirnuo srca i duše milijuna godina, njegova bezvremenska priča o prijateljstvu, ljubavi, borbi dobra i zla još uvijek je aktualna te svatko sebe može pronaći u njima. Čak je i papa Lav XIV. u svojoj prvoj enciklici citirao upravo njegovo djelo. U svom petom poglavlju “Kultura moći i civilizacija ljubavi” pod naslovom “Svi možemo učiniti svoj dio”, Papa je aktualizirao scenu iz prvog filma “Prstenova družina” u kojoj čarobnjak Gandalf na prekretnici povijesti u naizgled beznadnoj i bezizlaznoj situaciji uvjerava suputnike, poglavito lik Froda, koji žali što se uopće našao u toj situaciji, da nastave svoju borbu protiv prijetnje zlog Saurona: “Nije na nama da savladamo sve plime ovog svijeta, nego da učinimo što možemo da pomognemo u godinama u kojima smo se našli, da iskorjenjujemo zlo u poljima koja poznajemo, tako da će oni koji dolaze poslije nas obrađivati čistu zemlju.”
Ove godine u čast 25 godina od izlaska prvog filma trilogija je ponovno prikazana u kinodvoranama diljem svijeta, tako da su se stari, ali i novi ljubitelji Međuzemlja, mogli okupiti i uživati u ovima filmovima. Pozivam vas da najboljoj filmskoj trilogiji ikada snimljenoj date priliku; ako je niste pogledali, pogledajte je te ako niste pročitali knjige, i njih pročitajte. Tako ćete upoznati Shire, Rivendell, Rohan, Gondor, Moriju, pa čak i manje lijepa mjesta kao Mordor.
Tolkien je bio književni genij koji je stvorio najljepši mogući svijet, napravivši poveznice sa stvarnim svijetom u kojem je i sam živio, poglavito strahotama Prvog svjetskog rata, čiji je i sam bio sudionik. Za kraj samo da napomenem da je ova filmska trilogija osvojila ukupno sedamnaest Oscara, dok je treći dio, “Povratak kralja”, osvojio čak jedanaest zlatnih kipića.
Nakon četvrt stoljeća poruka J. R. R. Tolkiena, koju je Peter Jackson vjerno prenio na filmsko platno, ostaje relevantnija nego ikada. U svijetu koji se često čini mračan i podijeljen, priča o tome kako i najmanja osoba može promijeniti tijek budućnosti budi nadu, a Međuzemlje nas poziva da zakoračimo na put jer nisu izgubljeni svi koji lutaju.•
Otvori KEKS Pay
