Politička kriza koja generira blokade u usvajanju nekih značajnih reformskih zakona, ali i drugih propisa, dovela je Bosnu i Hercegovinu u situaciju da godinu dana nakon usvajanja Plana rasta zemlja ne samo da ne može koristiti sredstva Unije koja su joj na raspolaganju već je gotovo sigurno da će nespremna dočekati primjenu novog ekološkog poreza EU-a koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Kada se tome doda i kako je politički zastoj uzrok situacije u kojoj ne možemo koristiti ni sredstva izdašnog Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), dolazimo do zaključka kako smo već izgubili više od 60 milijuna eura podrške koja se mogla uložiti u osnaživanje konkurentnosti domaćih poljoprivrednika, dok bh. izvoznike i gospodarstvo općenito čekaju štete koje variraju od 700 milijuna do čak 3 milijarde eura.

Nema institucija
Blokade, koje se očituju kroz nemogućnost uspostave tijela na razini BiH nužnih za prihvat europskih sredstava za oporavak poljoprivrede, do sada su generirale velike gubitke, a domaćim proizvođačima hrane uskratile podršku koju uživaju sve zemlje okružja. Riječ je o Instrumentu pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), a kako je nedavno za Večernji list potvrđeno iz Izaslanstava EU-a u BiH, da bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, nužno je da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji podrazumijeva uspostavu operativnih struktura na državnoj razini u skladu s pravilima i procedurama EU-a, kao što su tijelo za upravljanje IPARD-om, agencija za IPARD/agencija za isplate, upravljačka struktura sastavljena od ureda za podršku NAO i računovodstvenog tijela, nadzorni odbor za IPARD itd. Prednosti financiranja kroz IPARD značajne su za korisnike. Stoga pozivamo BiH da postigne dogovor u vezi s IPARD sustavom u skladu s pravilima EU-a i počne pripreme za njegovu uspostavu, što također predstavlja nužno usklađivanje sa zakonima i standardima EU-a u procesu pristupanja, poručili su iz Izaslanstva EU-a. Do sada su zemlje okružja dobile znatna sredstva, primjerice, susjedna Srbija u četiri godine 119 milijuna eura, što znači da je BiH, ako kao okvirni kriterij uzimamo broj stanovnika (Srbija 7,1 milijun, a BiH 3,5 milijuna), do sada mogla dobiti najmanje polovinu iznosa, odnosno oko 60 milijuna eura. Blokade su uzrok situacije u kojoj i dalje nismo dio Plana rasta. On bi BiH donio milijardu eura, no političari se ne mogu dogovoriti oko sadržaja Reformske agende. Za otprilike godinu dana očekuje se primjena europskog Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM) koji će postati obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika izvan EU-a, a koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. Drugim riječima, pristojbu će zapravo plaćati domaći izvoznici prilikom ulaska u EU zbog korištenja energije zasnovane na upotrebi fosilnih goriva. Ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćat će porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne.

Dekarbonizacija
Takvo što će dovesti do snažnog udara na domaće izvozno orijentirane kompanije, a o kakvim je iznosima riječ, u ovom je trenutku teško dati definitivan odgovor. No, Nezavisne novine nedavno su objavile analizu koja je urađena na zahtjev Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku Izaslanstva EU-a u BiH i tehničku asistenciju EU4Energy projekta, a prema kojoj bi od 2026. do 2030. BiH mogla izgubiti od 722 milijuna KM do čak 3,170 milijardi KM, ovisno o modelu. Ipak, neki navode kako postoje određene naznake da bi se mogao prolongirati rok početka CBAM pristojbe, a napravljen je i pomak u vidu nedavnog dogovora oko dobivanja Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije uz formiranje burze električne energije. Takvo što dalo bi mogućnost BiH da poveća broj obnovljivih izvora energije u proizvodnji, a istodobno uvede i Sustav trgovanja emisijama (ETS). Do tada sredstva prikupljena kroz CBAM ostat će u proračunu EU-a, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. gospodarstva, upozorili su nedavno iz Američke trgovačke komore u BiH.

sve oči uprte u aktivnosti između EU-a i SAD-a

BiH ipak ima deficit sa SAD-om, a našla bi se na udaru carina, ne smijemo izgubiti EU tržišta od kojih živimo

prednosti koje treba iskoristiti

Nikšić: Gospodarski subjekti u FBiH ostvarili značajno povećanje izvoza u zemlje EU-a i CEFTA-e

Vlada FBiH

Poticaj za veterinarstvo 3,5 milijuna KM za ispitivanje zaraznih bolesti

Predsjednica Europske komisije

Von der Leyen: EU mora do 9. srpnja dogovoriti trgovinski sporazum s SAD-om

Velike promjene za sve vozače u Hrvatskoj: Vozačka ‘seli iz futrole’, stižu stroža pravila, evo što sve trebate znati