Četiri tisuće eura za put od Bosne i Hercegovine do Njemačke - jedan je od iznosa koji su ovih dana otkriveni u kontekstu akcije njemačke policije usmjerene na sprječavanje ilegalnih migracija tzv. zapadnobalkanskom rutom, no, prema svemu sudeći, a uzimajući u obzir izjave upućenih, iznosi se penju i znano više, čak do 8000 eura po osobi, piše Večernji list BiH.
Njemačka savezna policija utvrdila je da su otac 31-godišnjaka koji je preuzimao robu i 19-godišnjeg putnika vlaka, koji živi u Turskoj, krijumčarima platili 4000 eura za put od BiH do Njemačke. Istraga Federalne policije o krijumčarenju stranaca stoga je usmjerena protiv najmanje dvojice dosad nepoznatih osumnjičenika i oca 19-godišnjaka.
"Zapadnobalkanska ruta"
To je samo jedan od primjera koji jasno upućuju na činjenicu da biznis krijumčarenja, unatoč opadanju intenziteta na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, i dalje cvjeta, a što je zasigurno jedan od razloga uslijed kojih BiH traži pomoć Europske unije te će je brzo, a u skladu s nedavno utvrđenim sporazumom, i dobiti, i to kroz podršku snaga Frontexa. To svakako valja promatrati i u kontekstu činjenice da se približava proljeće, a samim time i vrijeme u kojemu migrantske rute, pa tako i krijumčarski biznis, dodatno ojačaju, a pritisak na granice, kao i potraga za što učinkovitijim rutama do zemalja zapadne Europe, opet počinje stvarati glavobolje.
Ravnatelj Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa za Dnevni avaz kaže da je ova vrsta kriminala u početku imala manji obujam, ali je poslije prerasla u biznis. Potvrdio je kako imaju operativna saznanja koja dijele s drugim agencijama u BiH, odnosno s OSA-om i SIPA-om, naglasivši kako se provode aktivnosti koje su dale određene rezultate.
- Prema našim podacima, za prebacivanje ljudi preko teritorija BiH krijumčari uzimaju od 3000 do 8000 eura po osobi - naveo je on, dodavši kako se iznosi od 3000 do 4000 eura odnose na one koji su već ušli u BiH pa trebaju nastaviti put prema EU. A takvi su podaci i potvrđeni informacijom njemačke policije. Pitanje krijumčarenja migranata prvenstveno je i sigurnosno pitanje, a osobito zbog potvrde kako su u te nelegalne aktivnosti uključene naoružane kriminalne skupine.
A takve skupine su, pokazalo se u godini koja je iza nas, sve drskije te se sve češće upuštaju u rizične situacije koje vode izravnom ugrožavanju života. Već su ranije iz Granične policije uputili na nekoliko slučajeva prilikom kojih su krijumčari pokušavali vozilima nasilno prijeći granicu probijanjem rampi na graničnim prijelazima, izbjegavajući graničnu kontrolu, a time ne samo da ugrožavaju vlastite živote nego i živote policijskih službenika u obavljanju redovitih poslova. Ipak, uz kontinuiranu suradnju sa susjednim zemljama, zajedničkim ophodnjama i razmjenom informacija, provode se sve mjere i radnje u cilju suzbijanja nezakonitih prelazaka državne granice i sprječavanja krijumčarenja ljudi, a Bosni i Hercegovini uskoro stiže i europska pomoć. Na svojoj izvanrednoj sjednici Vijeće ministara razmotrilo je izvješće o pregovorima za zaključivanje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex u Bosni i Hercegovini, a koji su pak vođeni nekoliko mjeseci, odnosno od 12. ožujka do 18. prosinca 2024. godine. Razmotren je i tekst sporazuma te je Vijeće ministara dalo pristanak da se sporazum između BiH i EU-a o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbom sporazuma koja uređuje to pitanje.
Jačanje podrške
Ministarstvo sigurnosti dužno je izvješće o pregovorima dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika sporazuma odredi predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak u izjavi za Večernji listi izrazio je mišljenje kako bi već u travnju sporazum mogao biti operacionaliziran, tako da prvi kontingent Frontexa stigne u BiH, gdje će pružati potporu Graničnoj policiji BiH.
Uz istodobno jačanje materijalnih i kadrovskih kapaciteta Granične policije, bitno je uputiti i na novo zakonsko rješenje o graničnoj kontroli kojim se ispunjava jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini. Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU-a.
Kroz 11 poglavlja ovaj prijedlog zakona na sveobuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela; prelaska državne granice, graničnih prijelaza i odobrenja; graničnih provjera i nadzora državne granice.
