Aktualni izazovi na tržištu rada koji se, uz ostalo, manifestiraju i kroz nedovoljnu razinu uvezanosti obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca, dovode do situacije u kojoj bh. ekonomija nema dovoljno kapaciteta za uhvatiti korak s brzim i često nepredvidivim promjenama, kako u tehnološkom tako i u smislu usvajanja novih znanja i vještina, piše Večernji list BiH.
Nova znanja
Dvojno obrazovanje, koje bi uključivalo stjecanje znanja na dvjema lokacijama - u školi i kod poslodavca, koncept je koji je tek u povojima u BiH, iako bi, kroz sustavnu primjernu, unio toliko potrebnu svježinu osposobljavajući učenike za buduće izazove na tržištu, a istodobno podizao razinu povezanosti obrazovnog sustava i poslovne zajednice, koji bi suradnjom, istraživanjem trendova, kao i provedbom najsuvremenijih obrazovnih metoda u strukovnom obrazovanju, učinkovitije odgovarali na brze promjene kojima svjedočimo.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji priprema se donošenje novoga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji će u svojoj biti omogućiti realizaciju reforme obrazovanja. Na terenu se pak priprema i izrada novih nastavnih planova i programa, a u proces su aktivno uključeni predstavnici Pedagoškoga zavoda Mostar i Zavoda za školstvo Mostar. Potporu ovim aktivnostima pruža i OESS, a tijekom posjeta izaslanstva Vladi HNŽ-a predsjednica županijske Vlade Marija Buhač poručila je kako je mladima nužno omogućiti najbolju moguću izobrazbu. Kazavši kako su svjesni svih specifičnosti županije te čvrsto opredijeljeni unaprijediti prosvjetni sustav kroz suvremeni način stjecanja znanja i vještina, izrazila je zahvalnost za potporu OESS-a, dodavši kako je uvjerena da će se s resornim ministarstvom, Zavodom za školstvo i Pedagoškim zavodom ovaj proces uspješno dovesti do kraja.
Do sada najočitiji pomak napravila je Zapadnohercegovačka županija koja je kroz novi Zakon o srednjoškolskom strukovnom obrazovanju i obuci ZHŽ-a unijela brojne novosti koje bi mogle iz temelja promijeniti način stjecanja znanja, ali i praktičnih vještina. Bit promjena je mogućnost da se, osim izvođenja praktične nastave u školama, praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa, pod stručnim nadzorom ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, mogu izvoditi kod poslovnog subjekta koji ima odgovarajuću opremu i druge uvjete. A u slučaju kada se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta moraju biti najmanje 25 posto od ukupnog broja, dok poslovni subjekti kod kojih se izvodi praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa moraju udovoljiti propisima o sigurnosti na radu te su u obvezi osigurati naknadu i mentorstvo za učenike.
Kroz zakonsko rješenje predviđena je i suradnja županijskih ministarstava, Službe za zapošljavanje, Razvojne agencije Zapadnohercegovačke županije (HERAG), Ureda Vlade ZHŽ-a za europske integracije, kao i predstavnika općinskih/gradskih savjetodavnih vijeća, privatnog sektora, Sveučilišta u Mostaru, poslovnih udruga iz županije u procesu praćenja i predviđanja potrebe tržišta rada na županijskoj i međužupanijskoj te regionalnoj razini.
Brze promjene traže prilagodbu
Navedeno je osobito bitno u vremenima koja donose brze tehnološke promjene koje traže učinkovitu prilagodbu privatnog i javnog sektora. A s obzirom na to da približavanje Europskoj uniji sa sobom otvara i neke nove perspektive razvoja lokalnog gospodarstva, od suštinske je važnosti imati dobro uhodane aktere, kao i radnu snagu koja će biti spremna brzo i učinkovito usvajati i primjenjivati nova znanja i vještine. Naravno, tehnološki napredak donosi i do sada neviđenu brzinu realizacije nekih novih zanimanja, čime jača vrijednost ostvarivanja vizije dvojnog obrazovanja u strukovnim školama, uz neizostavnu specijalizaciju. Da se isplati održavati razinu ulaganja učenje temeljenu na radu, pokazuju i primjeru u nizu članica Europske unije u kojima učenici u strukovnom obrazovanju znatno lakše prelaze iz školskih klupa na radna mjesta.
