Naslovnica Vijesti

Svaki 3. osnovac pretio: Poražavajući podaci iz škola u Mostaru

27. lipnja 2019. u 16:00 0 komentara 41 prikaza

Kampanja “Sjedi - jedi - 5” dio je projekta smanjenja čimbenika rizika za zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini, koji provodi Federalno ministarstvo zdravstva. Cilj projekta je, kako ističu iz resornoga ministarstva, promijeniti navike i zdravom prehranom utjecati na razvoj djece u najranijoj dobi, a ujedno školarce potaknuti da nose obrok u školu, piše Večernji list BiH.

Na području Grada Mostara više od 34 posto učenika je pretilo, odnosno svaki treći od njih - poražavajući je podatak ustanovljen na sistematskim pregledima u mostarskim osnovnim školama. Podsjećanja radi, gotovo dvije trećine građana Bosne i Hercegovine ima problem s viškom kilograma. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prema broju pretilih osoba Bosna i Hercegovina zauzima neslavno šesto mjesto u svijetu, a drugo u Europi.

Stvaranje zdravih navika

Stručni savjetnik u Ministarstvu zdravstva FBiH dr. Ferid Huseinbegović nedavno je, posebice, istaknuo kako je velik problem s kojim se sve više susreće mlada populacija odanost porocima te upitna fizička aktivnost.

- Istraživanje provedeno u mostarskim školama dalo je poražavajuće rezultate u vezi s prekomjernom težinom djece - dodao je. Energetska vrijednost namirnica koje djeca unose nije primjerena za dječju dob, slaže se većina domaćih stručnjaka. U javnim ustanovama na području Grada Mostara koje se brinu o budućim školarcima, odnosno u dječjim vrtićima, kuha se zdrava, provjerena hrana bez začina prilagođena najmlađima. Prema riječima Dženane Šegalo, ravnateljice JU Dječji vrtić “Ciciban” u Mostaru, njihov je zadatak poticati djecu u stvaranju zdravih navika i uz pomoć roditelja nastaviti najmlađe educirati o prehrambenim navikama. I u ustanovi Dječji vrtići Mostar već godinama rade na izradi zdravog jelovnika, istaknula je ravnateljica Danijela Kegelj, a iznenađeni su pozitivno, kaže, kako su djeca njime zadovoljna. No, problem nastaje u osnovnim školama. Naime, napredak prehrambene industrije utjecao je na dostupnost zdrave hrane te je u današnje vrijeme prava rijetkost nošenja užine od kuće. O tome psihologinja Vedina Ajanović kaže kako je riječ o stigmi prema onima koji u školu nose obrok spravljen kod kuće. Odmah se stvara slika kako taj netko nema novca za kupnju užine te stigma o niskom socijalnom statusu osobe, pa i cijele obitelji. Najbolje rešenje za sve roditelje koji se brinu o kvaliteti školske užine svog djeteta predstavlja međuobrok pripremljen kod kuće koji dijete nosi u školu. Spremanje užine za školarca uopće nije naporno i teško, a ako se uključi i mališan, može predstavljati i veoma kreativno iskustvo. Istraživanja pokazuju kako djeca u najvećem broju slučajeva novac za užinu potroše na brzu hranu, grickalice i gazirane napitke.

Višesatno sjedenje

Prehrambeni miks koji se pritom dobiva, s nutricionističke točke gledišta, prava je katastrofa - prepun je nezdravih masti, šećera, kofeina i umjetnih aditiva, što u kombinaciji s višesatnim sjedenjem na nastavi izravno dovodi do pretilosti. Magistra nutricionizma iz Mostara Nevena Pandža ističe kako smo se odmaknuli od tradicionalnih jela pa djeca najčešće posežu za namirnicama koje u sadrže šećer i masnoće, što dovodi do povećanja kalorija i pretilosti. Prema njezinim riječima, najbolje je unositi ribu, jaja, žitarice, a, uz zdravu prehranu, za mentalno zdravlje djece bitna je i fizička aktivnost. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.