Naslovnica Vijesti

Slaba točka javne nabave na koje se godišnje troši 435 milijuna KM

21. veljače 2018. u 08:00 0 komentara 77 prikaza

Deset državnih institucija dobilo je za svoje poslovanje u 2016. godini mišljenje s rezervom uz skretanje pozornosti, a Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je jučer ta izvješća, piše Večernji list BiH.

Riječ je o ministarstvima obrane, sigurnosti i vanjskih poslova, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Tužiteljstvu, Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) te Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Još jednom se potvrdilo kako slabosti, na koje iz godine u godinu upozoravaju revizori prilikom poslovanja različitih institucija, nikako da budu prevladane. Ono što zabrinjava je trend povećanja broja državnih institucija koje dobivaju revizijsko mišljenje s rezervom. Dušanka Majkić iz SNSD-a jučer je iznijela podatak kako je 2016. godine bilo deset institucija s takvim mišljenjem Ureda za reviziju, a 2015. godine četiri, što je razlog za zabrinutost. Dodatni razlog za brigu je, kaže, to što institucije na čije su poslovanje revizori imali zamjerke raspolažu sa 610 milijuna KM, a one koje su imale pozitivno mišljenje tek s 32 milijuna maraka.

Među glavnim slabostima tih institucija su javne nabave na koje je samo u posljednje tri godine utrošeno 435 milijuna KM ili 15 posto godišnjeg proračuna. Upravo u tom dijelu je, kako je upozorila i Majkić, najveća mogućnost korupcije. Prema njezinim riječima, dano je i 300 revizijskih primjedbi, a ne postoji način da se one ispoštuju. Zbog toga su ove institucije trebale, kaže, dobiti negativno revizijsko mišljenje, a istodobno time pokrenuti i pitanje odgovornosti za stanje u javnim nabavama. Transparency International je nedavno upozorio kako revizijska izvješća uopće nisu dobra. Problem je, ističu, što izvješća nisu obvezujuća i što se nikada ni jedan proces nije pokrenuo zbog toga.

- Jedan od problema godinama je da ni pravosudne institucije ne postupaju po nalazima revizora. Revizori po zakonu nisu dužni podnositi kaznene prijave niti to rade, ali ništa ne sprečava tužiteljstva da po službenoj dužnosti na osnovi izvješća o reviziji pokrenu postupak ako sumnjaju da je počinjeno neko kazneno djelo - smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.

Revizori su upozorili na određene propuste u 544 slučaja te dali preporuke za unapređenje stanja, a jedini koji mogu utjecati da se one i provode su oni koji s vremenskim odmakom većim od godinu dana razmatraju ta izvješća “bez posljedica”. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.