Digitalni prostor postaje novo, sve opasnije poprište nasilja nad ženama. Prevalencija digitalnog nasilja nad ženama kreće se od 16% do čak 58%, a 90% svih online pornografskih lažnih sadržaja, poznatih kao deepfake, seksualizirane su slike žena. Posljedice su stvarne: psihološka šteta, prisilna kontrola, pa i femicid.
Najizloženije su žene koje govore, koje djeluju, koje predvode: novinarke, braniteljice ljudskih prava, političarke, aktivistice, studentice, mlade žene koje tek ulaze u javni prostor.
O nasilju za N1 govorili su muškarci, oni koji snažno zagovaraju da digitalni i svaki drugi prostor treba biti prostor sigurnosti za žene i djevojčice: Josip Aničić, tužitelj Tužiteljstva ZHŽ-a, Feđa Mehmedović, voditelj programa Instituta za populaciju i razvoj Sarajevo. Ono što je poražavajuće, istaknuli su sugovornici, da je u školama nasilje prisutno, a da škole često nemaju kapacitete odgovoriti ili jednostavno ne žele odgovoriti.
- Izostaje reakcija nastavnika, izostaje reakcija stručnih službi. Pojedine forme nasilja prepoznaju se kao zezanje, kao neka šala a da se zapravo ne osjeti puls žrtve, odnosno oni koji su izloženi nasilju. Mi zaista imamo priliku kroz suradnju s različitim institucijama i vidimo tu posvećenost u Ministarstvu obrazovanja da se nasilju stane ukraj. Vidimo da institucije žele napraviti promjenu, ali to je zaista veliki broj škola, veliki broj nastavnika koje je trebalo jačati, razviti njihove kompetencije da prepoznaju. Ali tu dolazimo do bitnog problema, to su roditelji. Evo, naša iskustva pokazuju da se roditelji ne odazivaju na edukacije koje organiziraju škole, roditelji se ne uključuju u rješavanje problema koji se događaju u školama. Za roditelje je i zbog svih tih dinamičnih promjena u životu i tempa života dodatna nepotrebna aktivnost. Ja sam baš svjedočio tome i u Sarajevu, i u Banjoj Luci, i u Mostaru, te gradovima diljem BiH - škola organizira radionicu za roditelje i od sto pozvanih, dođu jedan do dva roditelja. To je zastrašujuće - rekao je Ančić.
Otvori KEKS Pay
