Prema posljednjim dostupnim podacima UNDP-ja, u Bosni i Hercegovini školovanje traje 10,5 godina, što je među najnižim vrijednostima u regiji, navodi se na Instagram profilu geo.bih. Usporedbe radi, isti podaci pokazuju kako su se tijekom 2000. godine stanovnici ove zemlje u prosjeku školovali 4,42 godine manje.
Školovanje u Europi
Isti podaci pokazuju kako od zemalja u regiji bolje stoje Srbija s 11,4, Hrvatska i Crna Gora s 12,2, dok je Slovenija najuspješnija u regiji s 12,8 godina školovanja. Iz navedenih podataka jasno je vidljivo da zemlje zapadnog Balkana i dalje zaostaju za razvijenijim europskim državama, što se izravno odražava na ukupnu razinu ljudskog razvoja. Najdulje se školuju stanovnici najrazvijenijih država - u Njemačkoj prosjek školovanja iznosi 14,1 godinu, dok se Švicarska i Kanada prate s 13,9 odnosno 13,8 godina.
Ti podaci upućuju na stabilne obrazovne sustave i visoku dostupnost obrazovanja. S druge strane, u najsiromašnijim državama svijeta situacija je potpuno drugačija. U Burkini Faso i Nigeru školovanje traje tek oko 2,1 godinu, dok Gvineja, Mali, Čad i Senegal također bilježe prosjek manji od tri godine. Ovi alarmantno niski brojevi odražavaju duboke socioekonomske probleme i drastična ograničenja u pristupu obrazovanju. Na manji broj godina provedenih u sustavu obrazovanja u Bosni i Hercegovini svakako utječe činjenica da postoji određen broj onih koji rano napuštaju školovanje.
Prema podacima iz dokumenta “Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini” za 2022. godinu, tijekom 2021. godine u Bosni i Hercegovini postotak ranog napuštanja školovanja iznosio je 4,7 posto, dok je, primjerice, taj postotak 2017. godine bio 5,1 posto.
Europska unija definirala je da su osobe koje su rano napustile školu one u dobi od 18 do 24 godine koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo dulje od dvije godine. To mogu biti učenici koji su napustili školu prije završetka srednje škole ili pohađali određene stručne škole ili obuke za različite zanate, a njihova diploma nije ekvivalentna diplomi završene srednje škole.
Cjelodnevno učenje
Odnosno, učenici obuhvaćeni stopom ranog napuštanja školovanja su oni koji su prekinuli određeni stupanj školovanja prije dobivanja diplome, nisu upisali sljedeću razinu školovanja (srednju školu u zemljama u kojima ona nije obvezna) i nisu ni bili obuhvaćeni školovanjem. Valja podsjetiti kako je Bosna i Hercegovina prihvatila koncept cjeloživotnog učenja i posljednjih godina pokrenula reformske procese na svim razinama u cilju unaprjeđenja obrazovanja odraslih kao jednog od ključnih instrumenata društveno-ekonomske revitalizacije, zapošljavanja, konkurentnosti na tržištu znanja, mobilnosti i fleksibilnosti radne snage. Najveći postotak osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su sudjelovale u obrazovanju i osposobljavanju zabilježen je 2020. godine, i to 3,3 posto.
Otvori KEKS Pay
