Ono što je HDZ Bosne i Hercegovine najavio, to je i učinio – stavio je u proceduru sva tri zakona - o izbornoj reformi, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu BiH, čime bi Bosna i Hercegovina ispunila uvjete za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Uz to, Vijeće ministara moralo bi odrediti i glavnog pregovarača s Unijom. I kada se očekivalo hoće li ovaj test slijediti “većina”, ali i svi oni kojima je stalo do europskog puta, uslijedio je protuudar probošnjačke “trojke”, inače grupacije koja do sada nije kreirala ni jedan europski zakon na trnovitom putu prema eurointegracijama, piše Večernji list BiH.
“Trojki” se nije svidjelo rješenje da sjedište višeg odjela Suda BiH, čije se osnivanje planira, nalazi u Istočnom Sarajevu. Nakon toga navrat-nanos inicirali su s prosrpskom “trojkom” održavanje izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH na kojoj su plagirali svoj prijedlog Zakona o Sudu BiH u kojemu je predloženo da sjedište višeg suda bude na Palama, a ne u Istočnom Sarajevu. Taj prijedlog dodatno slabi ulogu državnog Suda, što je bitno njihovim sadašnjim glavnim saveznicima iz prosrpske “trojke” kako bi se svojoj javnosti predstavili snažnijim zaštitnicima srpstva od SNSD-a Milorada Dodika.
Posljedice intervencije
Kako sada stvari stoje, taj prijedlog, koji će biti na izvanrednoj sjednici 28. svibnja, ima izglede proći, jednako kao i prijedlog istoga zakona, ali u drukčijem tekstu HDZ-a BiH na sjednici Doma naroda. U konačnici moglo bi se dogoditi da u proceduri budu dva zakona o Sudu, što je suludo. Sve ovo radi se kako bi probošnjačka “trojka” u praksi dodatno pokušala destruirati HDZ-ove prijedloge, odnosno zajednička rješenja koja su usuglašena još u ljeto 2023. godine i koje je po povratku u Sarajevo srušio bivši američki veleposlanik Michael Murphy.
Naime, iako su se posve usuglasili sa sadržajem zakona na sastanku u Banjoj Luci, pod pritiskom su se povukli da sjedište drugostupanjskog suda bude u Banjoj Luci jer se to nije uklapalo u intervencionizam tadašnjeg američkog Veleposlanstva, čiji je pak rad posve utišan nakon dolaska administracije Donalda Trumpa. Ono što je politički nevjerojatno jest da se probošnjačka “trojka”, koja nije uspjela iznijeti ni jedan reformirani zakon od značaja za EU put BiH, sada pojavljuje kao glavna kočnica i destruktivna sila u procesu europskih integracija. U trenutku kada je HDZ BiH preuzeo odgovornost i pokazao političku zrelost kroz konkretne zakonodavne inicijative koje BiH približavaju Bruxellesu, “trojka” odlučuje uskratiti potporu i okrenuti se politikantstvu. Sjednica Doma naroda sazvana za 29. svibnja mogla bi predstavljati posljednju priliku da se usvoje reformski zakoni koji bi otvorili vrata pregovorima s Europskom unijom. Na dnevnom redu su prijedlozi zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, izbornoj reformi i Sudu BiH, koje je predložila Marina Pendeš (HDZ BiH), kao i niz drugih zakona koji osiguravaju institucionalnu funkcionalnost. No, dok HDZ i partneri u Domu naroda pokušavaju održati kurs prema Bruxellesu, Zastupnički dom dan prije, 28. svibnja, kroz izvanrednu sjednicu koju je inicirala “trojka” predstavlja paralelnu stvarnost. Tamo će biti raspravljani njihovi prijedlozi zakona koji, osim što su tehnički slabiji, dodatno usložnjavaju ionako kompliciranu pravosudnu arhitekturu BiH.
Nasilje peti put
Nema sumnje da će eventualno postojanje dvaju paralelnih zakona o Sudu samo dodatno produbiti institucionalnu krizu, zbuniti međunarodne partnere i usporiti reformsku dinamiku. No za “trojku”, čini se, to i nije previše važno – važno je raskinuti koaliciju sa SNSD-om te alibi-pričom prebaciti odgovornost na druge. Čak i po cijenu europskog puta. Posebice stoga što bi se usvajanjem izmjena Izbornog zakona onemogućilo bošnjačkom biračkom tijelu da peti put zaredom nameće člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, što je dosad bio slučaj sa Željkom Komšićem. I ovaj prijedlog “trojka” dočekuje na nož, potvrđujući time da joj nije stalo do jednakopravnosti konstitutivnih naroda, nego do političke dominacije. U konačnici, BiH se opet nalazi pred raskrižjem: jedna put vodi u odgovornost, kompromis i europsku budućnost. Drugi put, koji trenutačno bira “trojka”, vodi u populizam, promjenu partnera isključivo kako ne bi više bili “izdajnici” kod Bošnjaka. Europski test u svibnju mogao bi pokazati tko su istinski reformisti, a tko samo deklarativni. •
