Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda otvoreno za Večernjak govori o složenoj političkoj situaciji u BiH, nužnosti izborne reforme te važnosti ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda. Ističe da je stabilnost zemlje moguća samo kroz dijalog i međusobno uvažavanje. Dr. Davor Pranjić naglašava potrebu za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata, posebno u Federaciji BiH, te ističe da pokušaji zaobilaženja izmjene Izbornog zakona dodatno narušavaju povjerenje. Zalaže se za jaču institucionalnu prisutnost Hrvata u RS-u i konstruktivnu suradnju s vlastima.
Gospodine Pranjiću, kako vidite trenutačnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i koja su, prema vašem mišljenju, ključna pitanja koja treba riješiti kako bi se osigurala stabilnost zemlje?
- Trenutačna politička situacija u Bosni i Hercegovini je složena i obilježena dubokim nepovjerenjem među političkim akterima, kao i institucionalnim zastojima. Iako postoji nominalni okvir za suradnju kroz institucije, u praksi često svjedočimo blokadama, ignoriranju konstitutivnosti naroda te pokušajima centralizacije vlasti na štetu ravnoteže predviđene Daytonskim mirovnim sporazumom. S gledišta Hrvata kao konstitutivnog naroda, ključno pitanje koje se mora riješiti jest Izborni zakon - konkretno osiguranje da Hrvati mogu birati svoje legitimne političke predstavnike, osobito u Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Trenutačni model omogućava preglasavanje i biranje hrvatskog člana Predsjedništva većinom glasova bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu i slovu Ustava BiH.
Osim toga, važno je riješiti i funkcionalnost institucija - potrebne su reforme koje neće ići za ukidanjem entitetske ili nacionalne strukture, nego za jačanjem učinkovitosti i odgovornosti u radu.
Potom slijede vladavina prava i borba protiv korupcije; bez transparentnog i neovisnog pravosuđa teško je govoriti o istinskoj demokraciji, te ekonomski razvoj i zaustavljanje iseljavanja; zemlja gubi radno sposobno stanovništvo svih naroda, što dugoročno destabilizira cijeli sustav. Stabilnost BiH može se graditi samo na temelju međusobnog poštovanja, jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i građana koji ne žele nametanja, nego suradnju i dogovor.
Kakav je vaš stav o potezima parlamenta i predsjednika RS-a unutar BiH i kako to utječe na unutarnju stabilnost zemlje?
- Kao potpredsjednika Republike Srpske, moj stav je da svi potezi institucija RS-a, uključujući Narodnu skupštinu i predsjednika entiteta, moraju biti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom, koji jasno definira okvir djelovanja unutar jedinstvene, međunarodno priznate države u kojoj se moraju poštivati i uvažavati prava sva tri konstitutivna naroda. Svako jednostrano djelovanje koje izlazi izvan tog okvira doprinosi destabilizaciji i produbljuje političke tenzije.
Međutim, ističem da je ključno razumjeti i frustracije koje proizlaze iz nefunkcionalnosti državnog sustava i osjećaja da se nadležnosti RS-a godinama prebacuju na državnu razinu bez političkog konsenzusa. Kao predstavnik hrvatskog naroda, smatram da je nužno ponovno uspostaviti dijalog između entiteta i državne razine, ali i među konstitutivnim narodima, jer samo međusobno poštovanje i uvažavanje mogu vratiti povjerenje i očuvati mir.
Posebno je važno da se u tim procesima ne zanemaruju Hrvati u FBiH i Republici Srpskoj, koji su institucionalno i demografski oslabljeni. Stabilnost zemlje ne ovisi samo o odnosu Sarajevo - Banja Luka već i o uključivanju svih konstitutivnih naroda u procese odlučivanja.
Dio međunarodne zajednice vidi gospodina Dodika kao jedini problem BiH. Je li to tako?
- Smatram da je pojednostavljivanje situacije i predstavljanje gospodina Dodika kao jedinog problema Bosne i Hercegovine površno i politički neproduktivno te potječe iz jednostrano informiranog dijela međunarodne zajednice (isključivo od onih koji žele građanski koncept). Istina je da problemi BiH nisu vezani isključivo uz jednu osobu. Bosna i Hercegovina suočava se s dubokim strukturnim i političkim nesuglasicama koje traju desetljećima - od nepoštivanja konstitutivnosti naroda, preko nefunkcionalnog izbornog sustava pa do institucionalnih blokada koje često dolaze i iz Federacije, primarno iz Sarajeva. Treba naglasiti da ima i na drugim stranama onih koji umanjuju prava drugih naroda, nameću političke koncepte bez dogovora i time dodatno destabiliziraju zemlju, kao što je slučaj “Komšić”.
Međunarodna zajednica, ako želi imati stvarnu ulogu u stabilizaciji BiH, mora djelovati uravnoteženo i razgovarati sa svim legitimnim predstavnicima naroda i entiteta. Etiketiranje pojedinaca bez adresiranja dubljih sustavnih problema ne vodi rješenju.
Kako gledate na mogući dijalog o decentralizaciji i daljnjem jačanju ovlasti entiteta, kao i o ulozi Republike Srpske u tom procesu?
- Dijalog o decentralizaciji je ne samo legitiman nego i nužan ako želimo graditi funkcionalniju i stabilniju Bosnu i Hercegovinu. U složenoj zemlji kao što je BiH, s tri konstitutivna naroda i dva entiteta, pokušaji centralizacije i jednostranog prijenosa nadležnosti s entiteta na državnu razinu bez konsenzusa samo povećavaju političku nestabilnost i nepovjerenje među narodima. Republika Srpska ima ustavno pravo štititi svoje nadležnosti i svoj identitet unutar Bosne i Hercegovine, isto tako, vjerujem da se u tom procesu mora voditi računa i o ravnopravnosti svih naroda unutar entiteta. Decentralizacija ne smije biti povod za izolaciju, već alat za veću odgovornost, učinkovitost i poštivanje identiteta svih naroda. U tom kontekstu Republika Srpska može igrati konstruktivnu ulogu, ali samo ako se vodi načelima međusobnog uvažavanja i ustavnog poretka BiH.
Što mislite o mogućnosti da se Bosna i Hercegovina suoči s političkim izazovima kroz unutarnje reforme koje bi uključivale izmjene Ustava i poboljšanje postojećeg sustava?
- Bosna i Hercegovina se već dugo suočava s dubokim političkim izazovima, a unutarnje reforme su neizbježne ako želimo osigurati dugoročnu stabilnost, funkcionalnost i europsku perspektivu zemlje. Međutim, svaka reforma, uključujući izmjene Ustava, mora biti rezultat dogovora triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta, u duhu Daytona i uz poštivanje ustavnog načela ravnopravnosti. Kao hrvatski potpredsjednik Republike Srpske, podržavam ideju reformi koje bi poboljšale rad institucija, spriječile blokade i učinile BiH učinkovitijom. Ali, isto tako smatram da svaka ustavna promjena mora jamčiti zaštitu nacionalnih prava, osobito tamo gdje su pojedini narodi, poput Hrvata u RS-u, brojčano slabiji i često institucionalno zapostavljeni.
Reforme ne smiju biti alibi za centralizaciju ni za dominaciju bilo kojeg naroda. One trebaju donijeti ravnotežu između kolektivnih prava naroda i individualnih prava građana, jačati međusobno povjerenje te omogućiti da svaki narod bira svoje legitimne predstavnike i sudjeluje ravnopravno u odlučivanju. BiH može i mora reformirati svoj sustav, ali ne preko preglasavanja i jednostranih inicijativa, već kroz dijalog, kompromis i puno uvažavanje realnosti zemlje kakva jest. Ključno je smanjiti, doslovno isključiti intervencionizam stranaca koji su svojim potezima produbili krize i, nažalost, otežali mogućnost dogovora domaćih aktera.
Koji su, prema vašem mišljenju, ključni koraci koje treba poduzeti kako bi se smanjile političke napetosti u zemlji i osigurala bolja suradnja među svim razinama vlasti?
- Da bi se smanjile političke napetosti i osigurala kvalitetnija suradnja unutar Bosne i Hercegovine, ključni koraci moraju biti zasnovani na dijalogu, međusobnom uvažavanju i poštivanju ustavnog poretka. U zemlji kakva je BiH, koja je duboko pluralna i ustavno definirana kao zajednica triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta, stabilnost se ne može graditi bez dogovora.
Prvo, potrebno je obnoviti međunacionalni politički dijalog, bez ucjena i unilateralnih poteza. Lideri sva tri naroda moraju sjesti za isti stol, ne da bi jedni drugima nametali rješenja, već da bi zajednički tražili kompromis.
Drugo, nužna je reforma izbornog zakonodavstva kako bi se osigurala legitimna politička reprezentacija svih naroda, osobito tamo gdje se to načelo najviše krši - u slučaju Hrvata u Federaciji BiH.
Treće, institucije moraju funkcionirati na temelju povjerenja i jasno definiranih nadležnosti. Preklapanje i osporavanje nadležnosti između entiteta i državne razine samo stvara dodatne sukobe i zastoje.
I četvrto, važno je vratiti povjerenje građana u politički sustav kroz konkretne rezultate: borbu protiv korupcije, gospodarski razvoj i vladavinu prava. Bez boljih životnih uvjeta i funkcionalnih institucija, svaka politička priča ostaje apstraktna. Uvjeren sam da je itekako moguće smanjiti napetosti, ali to zahtijeva spremnost na dijalog, priznanje realnosti BiH kao višenacionalne zajednice i poštovanje svakog naroda i entiteta u skladu s Ustavom.
Kako komentirate poteze oporbe iz RS-a i probošnjačke “trojke” da uklone SNSD iz državne vlasti?
- Smatram da je svaka politička inicijativa legitimna ako se vodi u okviru ustava i zakona, ali isto tako treba biti odgovorna i utemeljena na realnosti izbornog rezultata i političke strukture zemlje. Pokušaji da se kroz kombinaciju oporbe iz RS-a i dijela bošnjačkih stranaka - konkretno “trojke” - ukloni SNSD iz državne vlasti otvaraju ozbiljna pitanja o političkoj stabilnosti, ali i o poštivanju izborne volje naroda u oba entiteta.
SNSD je, sviđalo se to nekome ili ne, stranka koja je dobila podršku većine birača u Republici Srpskoj. Pokušaji da se ta volja zaobiđe kroz političke inženjeringe na državnoj razini mogu dodatno produbiti nepovjerenje među narodima, ali i između entiteta i državnih institucija. U zemlji kao što je BiH, gdje vlast počiva na međunacionalnoj ravnoteži, stabilnost ne može biti rezultat preglasavanja ili političkog eksperimentiranja. Osim toga, takvi potezi ne bi riješili ni jedan od ključnih problema zemlje, poput izborne reforme, ekonomske stagnacije ili odlaska mladih, nego bi vjerojatno izazvali nove blokade i sukobe na institucionalnoj razini. Zato pozivam sve političke aktere na razboritost, dijalog i traženje rješenja koja će uključivati, a ne isključivati - jer samo tako BiH može ići naprijed. A što se tiče Hrvata u Republici Srpskoj, važno je da nas se ne promatra samo kroz prizmu tuđih političkih obračuna, već da se naš glas čuje i uvažava u svakom političkom procesu.
A kako gledate na to da se želi izigrati dogovor s Hrvatima i ponovno zaobići izmjenu Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem ovoga naroda?
- Moram priznati da osjećam duboku zabrinutost i razočaranje zbog ponovnih pokušaja da se dogovor s legitimnim političkim predstavnicima Hrvata zaobiđe te da se odgodi ili potpuno zanemari prijeko potrebna izmjena Izbornog zakona BiH.
Hrvati u Bosni i Hercegovini, a osobito u Federaciji, već godinama trpe posljedice političkog sustava koji omogućuje preglasavanje, umjesto da jamči ravnopravnost konstitutivnih naroda, kako to nalaže i sam Ustav BiH. Svako odgađanje reforme Izbornog zakona, svaka odluka koja zaobilazi hrvatsku volju i nametanje rješenja mimo konsenzusa, dodatno narušava međunacionalno povjerenje, destabilizira ionako krhku političku situaciju i potkopava temelje na kojima je BiH zasnovana. Kao hrvatskoga predstavnika u institucijama Republike Srpske, moj je zadatak štititi prava hrvatskog naroda gdje god on živio. Neprihvatljivo je da Hrvati nemaju mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike, kao što to imaju druga dva konstitutivna naroda. To nije samo pitanje pravde već i opstanka Hrvata kao političkog naroda u BiH. Pozivam sve relevantne domaće i međunarodne aktere da se konačno suoče s ovom nepravdom i osiguraju sustav u kojem će svi konstitutivni narodi biti ravnopravni - u praksi, a ne samo na papiru.
Kakav je trenutačni odnos Republike Srpske prema hrvatskoj zajednici u BiH i koji su najvažniji koraci za poboljšanje njezina položaja u zemlji?
- Odnos Republike Srpske prema hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini može se opisati kao korektan, ali s prostorom za značajna poboljšanja, osobito kada je riječ o političkoj zastupljenosti, kulturnim pravima i povratku Hrvata u prijeratna mjesta stanovanja. Republika Srpska u institucionalnom smislu priznaje Hrvate kao konstitutivan narod, no u praksi je broj Hrvata u RS-u znatno manji nego prije rata, zbog čega su često politički slabije zastupljeni. Ipak, postoji spremnost da se status Hrvata u RS-u ojača kroz suradnju s hrvatskim predstavnicima i kroz bolje uključivanje u institucije, obrazovanje, kulturu i javni život. Ključni koraci za poboljšanje položaja Hrvata u BiH, uključujući i u Republici Srpskoj, su puna provedba odluka Ustavnog suda BiH i izmjena Izbornog zakona, institucionalna zastupljenost u RS-u, povratak i obnova, kultura, obrazovanje i mediji, suradnja hrvatskih predstavnika s vlastima RS-a, jačanje političkog dijaloga između hrvatskih lidera i vlasti Republike Srpske u cilju zajedničkog zagovaranja decentralizacije, federalizma i ravnopravnosti naroda u BiH, moram naglasiti da sam zadovoljan dosadašnjom komunikacijom i suradnjom s predstavnicima institucija RS-a, osobito s predsjednikom Dodikom, gdje vjerujem da obostrano postoji spremnost za još bolju suradnju. U tom kontekstu Republika Srpska može igrati konstruktivnu ulogu u promoviranju rješenja koja vode istinskoj ravnoteži među narodima u BiH, osobito ako se jasno distancira od politike majorizacije i ako podrži legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate.
Kako vidite mogućnost suradnje između Republike Srpske i Republike Hrvatske, osobito kada je riječ o pitanjima od važnosti za hrvatski narod u BiH?
- Suradnja ima velik potencijal, osobito ako se vodi realno, pragmatično i s uzajamnim poštovanjem. Unatoč različitim političkim stavovima o BiH u cjelini, postoji prostor za konkretne dogovore koji mogu koristiti i hrvatskom narodu u BiH, ali i stabilnosti regije. Suradnja između Republike Srpske i Republike Hrvatske ključna je za poboljšanje položaja Hrvata u BiH, a važni čimbenici uključuju ekonomske i infrastrukturne projekte - zajednički razvoj prometne povezanosti i energetskih projekata, zaštitu kulturne baštine - obnovu crkava i kulturnih institucija uz suradnju vlasti RS-a, podršku povratku Hrvata - suradnju na obnovi i poticanju povratničkog procesa, politički dijalog o reformama u BiH - zajednički pristup u zagovaranju ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda. U konačnici, suradnja s Republikom Hrvatskom može biti instrument za jačanje položaja Hrvata u BiH, ali i stabilizaciju odnosa unutar same BiH. Ključno je da se ona ne temelji na dnevnoj politici, već na dugoročnim interesima i poštivanju svih konstitutivnih naroda. •
