Naslovnica Vijesti

Jeste li zaista predebeli? Test s užetom otkriva pravu istinu

Iako se mnogi ljudi čim dobiju nekoliko kilograma odmah udebljaju oko struka, što je i najnezdravije, i Peters i dr. Mosley kažu da je to salo najmanje otporno i prvo se gubi kod mršavljenja
08. svibnja 2019. u 13:37 0 komentara 575 prikaza
Foto: screenshot

Da saznamo koliko takve, opasne masnoće u tijelu imamo, možemo samo napraviti DEXA scan ili MRI. No, postoji i jedan jednostavan test kojim možemo ustvrditi jesmo li 'preširoki' oko struka. Riječ je o 'Testu sa užetom' koji je demonstrirao dr. Eric Braverman.

Jednostavno uhvatimo jedan kraj užeta nogom i rastegnemo ga do vrha glave. Kad ga presavijemo na pola, duljina mora biti dovoljna da obuhvatimo struk, prenosi 24sata.hr. 

Dr. Braverman kaže da je  salo oko struka puno bolji pokazatelj pravog stanja organizma i opasnosti po zdravlje, nego što je BMI. 

- Za razliku od sala koje se nakuplja oko kukova, salo oko struka je 'aktivnije' i usko je povezano s proizvodnjom inzulina i rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i srčanog udara - objasnio je znanstvenik s Oksforda Sanne Peters, autor brojnih istraživanja vezanih uz višak kilograma i njegovo pravo mjerenje.

Peters kaže da je taloženje vicelarne masnoće uglavnom rezultat više čimbenika, poput prevelikog unos šećera, gaziranih pića i alkohola (pogotovo piva), nedovoljne aktivnosti, stresa i lošeg sna, te genetike.

Iako se mnogi ljudi čim dobiju nekoliko kilograma odmah udebljaju oko struka, što je i najnezdravije, i Peters i dr. Mosley  kažu da je to salo najmanje otporno na dobre prehrambene režime i vježbanje, pa se baš ono često prvo i gubi kod mršavljenja.

Michael Mosley, autor knjige 'Fast 800' kaže da će 'svaki način mršavljenja pomoći u borbi s vicelarnim salom, ali da je najučinkovitije intenzivno vježbanje kakvo je i opisano u njegovoj knjizi. 

Studija je pokazala poražavajuće rezultate
Britanski su znanstvenici nedavno završili s obuhvatnim istraživanjem o posljedicama prekomjerne težine koje su započeli prije gotovo deset godina.

Od 2010. godine su za čak 2, 8 milijuna ljudi konstantno bilježili BMI (indeks tjelesne težine) a dokazali su kako oni koji su na početku imali indeks 40 i više, odnosno višak kilograma, imaju čak 22 puta veće šanse da obole od apneje, 12 puta veće šanse da dobiju dijabetes tipa 2, i četiri puta češće obolijevaju od srčanih bolesti nego oni s normalnom, 'zdravom' težinom. 

Studija je pokazala poražavajuće rezultate, no mnogi liječnici koji se bave ovim problemom upozoravaju kako računanje indeksa težine nije najbolji pokazatelj koliko kilograma viška imamo, jer netko može imati veliku mišićnu masu, a BMI će mu biti kao kod pretile osobe.

Isto tako, mršavije osobe mogu imati idealan BMI, a da im tijelo ipak sadrži previše loših masnoća. Kako ističe dr. Michael Mosley, autor 12 tjednog plana dijete, knjige 'Fast 800' puno je pouzdanije mjerenje s takozvanim 'DEXA scanom', uređajem koji skenira gustoću kostiju a radi na principu rengenskih zraka.

U jednoj se američkoj studiji promatralo 1,234 pojedinaca kojima je izmjeren BMI i napravljen DEXA scan. Liječnici su zaključili da su muškarci pretili ako im 25 posto tjelesne mase čine masnoće, a žene, koje imaju više masnoća, su pretile s 30 i više posto udjela masnoća u tijelu. Kad se ispitanicima mjerio BMI, 20 posto ih je imao prekomjernu težinu, dok je DEXA scan pokazao da njih čak 56 posto ima višak kilograma.

Zato je voditelj te studije dr. Eric Braverman objasnio da ne bismo uopće trebali uzimati u obzir mjerenja indeksa tjelesne težine. Kako kaže, kod tog se mjerenja 'potkrade' velik broj 'debelih s normalnom težinom' - ljudi koji imaju normalan BMI, ali malen udio mišićne mase i previše masnoća u tijelu.

Oni su po njemu u najgoroj poziciji, jer nisu ni svjesni koliki rizik imaju da obole od dijabetesa ili srčanih bolesti; upravo zato što ni ne misle da imaju problem s kilažom.

A ono što BMI isto adekvatno ne mjeri, jest salo koje se dok se debljamo nakuplja oko struka. To je, kaže dr. Braverman, najnezdravije salo, a riječ je o tzv. vicelarnom salu ili masnoći. Postoje dvije vrste masnog tkiva, subkutana ili potkožna mast i visceralna masnoća, ona koja se nalazi duboko u trbušnoj šupljini, ispod mišićnog sloja i obilazi  organe poput jetre, bubrega, srca i gušterače.

Visceralna masnoća je ta koja je odgovorna za različita patološka stanja kao što su pretilost, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i neki tumori, prenosi Daily Mail.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.