Tek nešto više od mjesec dana nakon što je zemlju posjetila visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas, u BiH je došao i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, potvrđujući tako visoku poziciju Bosne i Hercegovine, ali i zemalja zapadnog Balkana općenito, unutar prioritetnih pitanja europske vanjske politike.
Važnost sigurnosti
Svoj dolazak u Bosnu i Hercegovinu predsjednik Europskog vijeća počeo je posjetom kampu EUFOR-a u Butmiru, baš kao i Kallas u travnju, a iz navedenoga se može iščitati i kako tako Europska unija prepoznaje značaj svoje operacije Althea u smislu održavanja visoke razine sigurnosti u zemlji koja je službeno kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju, ali koju i dalje opterećuju brojni izazovi i neriješena pitanja iz prošlosti. Costa se tom prilikom sastao sa zapovjednikom EUFOR-a general-bojnikom Florinom Barbuom, kao i šefom Izaslanstva EU-a u BiH Luigijem Sorecom te je uputio i jasne poruke o važnosti misije Althea, ali i europskog puta Bosne i Hercegovine, pri čemu je naglasak stavljen na potrebu progresa koji BiH mora ostvariti, ali i činjenice da europske integracije traže odgovornost, vodstvo i jedinstvo.
Dolazak Coste i Kallas u kratkom razdoblju ne čudi s obzirom na brojne geopolitičke izazove koji su jednim većim dijelom posljedica ruske agresije na Ukrajinu, događaja koji itekako ima odjeka na jugoistoku Europe, dijelu starog kontinenta na koji se gleda kao na ključ stabilnosti Europe u cjelini. A upravo je BiH, zbog svojih specifičnosti koje se ogledaju u izrazitom multinacionalnom karakteru i multikulturnom identitetu, država koja mora biti prepoznata kao broj jedan kada govorimo o izgradnji europske političke i sigurnosne arhitekture.
Posjet dolazi u jeku najveće političke krize u kojoj se našla BiH, dijelom zbog unutarnjih neriješenih odnosa, eskalacije nagomilanih antagonizama, kao i nepostojanja zajedničke vizije države. Značaj posjeta ogleda se i u činjenici da je riječ o prvom čovjeku institucije koja utvrđuje opći politički smjer i prioritete EU-a te koju čine šefovi država ili vlada zemalja EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije.
Značaj za BiH
Ista ta institucija je, podsjećamo, 15. prosinca 2022. godine odobrila status kandidata za Bosnu i Hercegovinu, a u ožujku prošle godine dala odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora.
Naravno, ne treba izostaviti iz vida činjenicu da najveće zasluge u prepoznavanju ključne pozicije Bosne i Hercegovine ima Republika Hrvatska, čiji su diplomatski napori imali prevagu kod donošenja odluka europskih institucija, a prema svemu sudeći, Hrvatska će i dalje biti saveznik broj jedan, što će posebice doći do izražaja onoga trenutka kada pregovori počnu. Istodobno, Republika Hrvatska je zalaganjem Vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem uspjela u Strateški kompas Europske unije, ključni vanjskopolitički dokument, unijeti i osnovno ustavno načelo na kojemu počiva BiH, a to je konstitutivnost naroda.
Sigurnost i stabilnost na zapadnom Balkanu još uvijek nisu zajamčene, a jedan od razloga za to sve su veća inozemna uplitanja, uključujući kampanje manipuliranja informacijama te moguće prelijevanje trenutačno pogoršane europske sigurnosne situacije. U tom pogledu posebno je važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, jasna je poruka iz ovoga dokumenta koji je i danas, tri godine poslije, itekako aktualan.
