Utjecaj bh. dijaspore na ekonomska kretanja, a osobito transfere novca u domovini, u samom je europskom vrhu, što je nedavno potvrdio i Eurostat, pozicionirajući BiH na drugo mjesto na Starom kontinentu kada govorimo o suficitu osobnih transfera iz inozemstva i udjelu koji imaju u bruto domaćem proizvodu. A prema svemu sudeći, 2025. godina bila je rekordna kada promatramo financijske karakteristike čvrstih odnosa bosanskohercegovačke dijaspore s obiteljima, a što kao posljedicu ima i presudan utjecaj na vrijednost dobara i usluga proizvedenih u zemlji, odnosno bruto domaći proizvod (BDP).
Rast iznosa
Večernji list doznaje iz Centralne banke BiH kako je za devet mjeseci 2025. godine ukupan iznos tekućih transfera dosegnuo broj od oko 4,3 milijarde maraka, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine više za oko 156 milijuna maraka, a što je dovoljno za prilog tezi kako financijske krize o kojima se često voli govoriti zapravo nisu u značajnijoj mjeri ugrozile materijalnu poziciju bh. obitelji na Zapadu. Dokaz tome su egzaktni pokazatelji o iznosima novčanih tekućih transfera, a koji istodobno pokazuju i kako zemlje Europske unije uspijevaju pronaći način i zadržati životni standard na razini koja je u značajnoj mjeri ispred one bosanskohercegovačke. Pod pretpostavkom da se ovaj trend rasta nastavio i u posljednjem tromjesečju 2025. godine, iznosi tekućih transfera svakako će premašiti 5 milijardi maraka. Ako analiziramo kategorije novca tekućih transfera, vidljivo je kako su na prvom mjestu osobni transferi, odnosno novčane doznake iz inozemstva. Na kraju rujna 2025. godine one su iznosile 3 milijarde i 262 milijuna maraka, a u istom razdoblju 2024. godine taj broj bio je 3 milijarde i 66 milijuna maraka. Dakle, imamo skok od impresivnih 196 milijuna maraka. Nadalje, kada govorimo o ostalim transferima, na prvom su mjestu mirovine koje su dosegnule iznos od 947 milijuna maraka. Naravno, govorimo o devet mjeseci, tako da će podaci s kraja 2025. godine biti još impresivniji.
O ekonomskim prednostima koje bosanskohercegovačka dijaspora ima za novčane tokove u BiH, ali i ukupnu ekonomsku sliku, uključujući i ključni pokazatelj gospodarske snage jednog društva, a to je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji, odnosno bruto domaći proizvod (BDP), na prilično ilustrativan način progovaraju i podaci koje je ovih dana objavio Eurostat. Riječ je o karti koja pokazuje utjecaj osobnih transfera na gospodarstva zemalja Europske unije, EFTA-e i zemalja kandidatkinja za EU, a na njoj je vidljivo kako je BiH na drugom mjestu, odmah iza Kosova, kada je riječ o suficitu osobnih transfera i udjelu koji imaju u bruto domaćem proizvodu. Novčana ulaganja dijaspore u domovinu važan su poticaj osobnoj potrošnji u Bosni i Hercegovini, što u pravilu generira i značajan dio ekonomskog rasta zemlje koja je, treba biti realan, na samom europskom dnu kada govorimo o životnom standardu koji je ionako načet snažnim inflacijskim pritiscima. Pritom valja uputiti i na izrazitu neujednačenost rasta osobnih primanja s porastom troškova života koja je vidljiva kroz prosječne mjesečne troškove četveročlane obitelji. Isti su u studenome prošle godine, u skladu s izračunom Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, iznosili 3355,25 KM, uz prosječnu netu plaću koja je za listopad iznosila 1632 KM.
Značaj podrške
Podrška dijaspore važna je i u svjetlu podataka Europskog programa usporedbe cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP), doduše iz 2022., a koji pokazuju kako je BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, izražen u standardu kupovne moći, iznosio tek 35 posto prosjeka zemalja Europske unije, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći u istoj godini iznosila 41 posto prosjeka Europske unije.
Otvori KEKS Pay
