Meso je i dalje važan dio prehrane stanovništva Bosne i Hercegovine, ali podaci pokazuju da građani BiH raspolažu s manje mesa nego stanovnici Europske unije. Prema podacima FAO-a za 2023. godinu, u BiH je po stanovniku bilo raspoloživo ukupno 51,88 kilograma mesa godišnje, odnosno oko 142 grama dnevno. U Europskoj uniji taj je prosjek iznosio 78,55 kilograma. BiH je tako bila gotovo 34 posto ispod europskog prosjeka, piše Večernji list BiH.
Struktura mesa
No zanimljivija od ukupne količine jest struktura mesa koje završava na tržištu i na tanjurima građana. U BiH uvjerljivo prednjači perad. Na jednog stanovnika godišnje otpada 22,57 kg mesa peradi. Slijede govedina i bivolje meso s 15,05 kg te svinjetina s 13,33 kg. Ovčetine i kozletine ima tek 0,44 kilograma po stanovniku. To znači da perad čini gotovo 44% ukupne količine mesa raspoložive po stanovniku. Piletina je, dakle, daleko najzastupljenije meso u prehrani stanovništva BiH. Jedan od razloga je svakako cijena. Kada se usporede pojedine vrste mesa, razlika može biti značajna. Primjerice, Agencija za statistiku BiH bilježi znatno višu cijenu junetine bez kosti u odnosu na svježu piletinu. U veljači 2025. prosječna cijena junetine bez kosti iznosila je 22,90 KM po kg, dok je kilogram piletine prosječno stajao 6,90 KM.
Cijene su jedan od ključnih razloga zbog kojih se prehrambene navike mijenjaju. Za dio građana meso više nije samo pitanje ukusa, nego i kućnog proračuna. Piletina je zbog niže cijene dostupnija većem broju potrošača, dok se govedina sve češće kupuje u manjim količinama ili za posebne prilike. S druge strane, podaci pokazuju da BiH ima i problem s domaćom proizvodnjom. Smanjenje stočnog fonda, visoki troškovi proizvodnje, cijene hrane za životinje i konkurencija uvoznog mesa stvaraju pritisak na domaće proizvođače. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da se meso i mesne prerađevine kontinuirano uvoze u BiH. Primjerice, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prvih sedam mjeseci 2025. u FBiH uvezeno je mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 54 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine vrijednost uvoza iznosila oko 47,7 milijuna KM. To otvara i pitanje koliko domaća proizvodnja može zadovoljiti potrebe stanovništva.
Usporedba s Hrvatskom
BiH ima razvijenu tradiciju stočarstva i proizvodnje mesa, ali domaći proizvođači teško prate tržište na kojem potrošači istodobno traže niske cijene i dovoljno kvalitetnu robu. Usporedba s Hrvatskom dodatno pokazuje koliko se prehrambene navike mogu razlikovati i među susjednim zemljama. Dok je u BiH perad na prvom mjestu, u Hrvatskoj je svinjetina najzastupljenija vrsta mesa. Infografika Pixsella koju donosimo uz tekst detaljno prikazuje što se najviše jede na hrvatskim, ali i svjetskim tanjurima i može poslužiti kao zanimljiva usporedba s podacima za BiH.
Ipak, brojke treba pravilno tumačiti. FAO-ov pokazatelj od 51,88 kg ne znači da svaki stanovnik BiH tijekom godine stvarno pojede toliko mesa. Riječ je o količini mesa raspoloživoj za ljudsku prehranu po stanovniku. U izračun ulaze proizvodnja, uvoz, promjene zaliha i druge stavke, dok stvarna potrošnja može biti niža zbog otpada i gubitaka. Kada se sve zbroji, slika je prilično jasna: građani BiH jedu manje mesa od prosječnog stanovnika EU-a, a unutar ukupne potrošnje uvjerljivo dominira perad. Govedina i svinjetina i dalje imaju važno mjesto na tržištu, ali njihova je cijena za mnoge kućne proračune znatno veće opterećenje. Zato se pitanje mesa u BiH sve manje svodi samo na prehrambene navike, a sve više na cijene, kupovnu moć, domaću proizvodnju i ovisnost o uvozu.
Otvori KEKS Pay
