Više od 2000 građana Tomislavgrada potpisalo je peticiju simboličnog naziva “Dosta je!”. Njihov zahtjev glasi: pet godina bez novih energetskih projekata na području općine. No iza zahtjeva za moratorij otvorilo se mnogo veće pitanje: što su vjetroelektrane zapravo donijele Tomislavgradu? Dok aktivisti tvrde da su prostor i prirodni resursi ustupani pod nepovoljnim uvjetima, općinska i županijska vlast odgovaraju brojkama. Samo Općina Tomislavgrad, prema podacima načelnika Ivana Buntića, od vjetroparkova je do kraja prošle godine izravno prihodovala više od šest milijuna maraka. Već iduće godine taj bi prihod mogao dosegnuti između 2,5 i tri milijuna maraka godišnje.
Otvorena pitanja
Aktivistica Anđa Ćosić kaže kako organizatori ne traže petogodišnju stanku zato što se protive svakom energetskom projektu, nego zato što smatraju da prije nastavka razvoja treba riješiti otvorena pravna, prostorna i okolišna pitanja. “Od devet izvorišta mi imamo urađene elaborate samo za dva. Također želimo da se unutar ovih pet godina okončaju sudski postupci”, kaže Ćosić. Upravo sudske sporove navodi kao jedan od glavnih razloga za moratorij. Tvrdi da su uz gotovo svaki dosad realizirani projekt vezani određeni postupci, među ostalim i oni koji se odnosi na privatnu imovinu. “Za gotovo svaki energetski projekt, odnosno svaku vjetroelektranu koja je ovdje napravljena dosad, postoji puno sudskih postupaka zbog raznih razloga, a prije svega zbog uzurpacije privatne imovine na nezakonit način. Mi želimo ovim moratorijem dati priliku pravosuđu da se ti sudski postupci okončaju”, kaže Ćosić za Vecernji.ba. Organizatori pritom ne osporavaju da novac od koncesija ulazi u javne proračune. Njihova je teza drugačija, smatraju da se rasprava ne može svesti samo na pitanje koliko je novca naplaćeno nego i koliko vrijede prostor i resursi koji su investitorima dani na korištenje.
Načelnik Tomislavgrada Ivan Buntić odbacuje tvrdnje da je lokalnoj zajednici od vjetroelektrana ostalo tek nekoliko “mrvica”. Prema njegovim podacima, Općina je do kraja prošle godine od vjetroparkova izravno prihodovala više od šest milijuna maraka. “Prošle godine naknada od koncesija bila je 1,2 milijuna maraka, a kad se završe još ova dva vjetroparka, što je do kraja ove godine, iduće godine predviđamo naknadu od vjetroparkova od 2,5 do 3 milijuna maraka u općinski proračun”, kaže Buntić. U općini čiji je realni godišnji proračun, prema njegovim riječima, oko 25 milijuna maraka, riječ je o iznosu koji se teško može nazvati zanemarivim. “Na proračun od realno 25 milijuna maraka to nije mala i zanemariva stvar za jednu općinu kao Tomislavgrad”, ističe za Vecernji.ba. Koncesijske naknade nemaju posebnu oznaku kada jednom uđu u proračun, ali Buntić naglašava da se iz tog istog proračuna financiraju mjere poput besplatnog prijevoza učenika, studentskih stipendija, subvencija za prvu nekretninu i povećanja kapaciteta dječjih vrtića. Tvrdi i da financijska korist ne završava na koncesijama. Na izgradnji energetskih objekata angažirane su domaće građevinske, prijevozničke i druge tvrtke. “Neću tvrditi da vjetroparkovi rješavaju pitanje zaposlenosti niti da je broj stalnih radnih mjesta dovoljan, ali nije istina da radnih mjesta i poslovnih prilika nema”, kaže Buntić. Istodobno priznaje da energetski razvoj ima cijenu.
“Nije pošteno govoriti samo o koristima i prešućivati negativne utjecaje, ali isto tako nije pošteno ni ponašati se kao da ti projekti Tomislavgradu nisu donijeli ništa”, kaže načelnik. Tu se dolazi do možda najtežeg pitanja cijele priče. Što bi petogodišnji moratorij značio za projekte za koje su koncesijski ugovori već potpisani? Organizatori peticije traže preispitivanje dijela koncesija, posebice onih povezanih sa sudskim postupcima i onih za koje smatraju da su dodijeljene pod uvjetima štetnima za lokalnu zajednicu. Buntić upozorava da vlast ne može jednostavno zanemariti postojeće ugovorne obveze.
“Koncesije koje su potpisane, koje su valjane, ne možete naprasno reći: mi tu dalje više nećemo raditi ništa”, kaže.
Motivi ljudi
Aktivisti tvrde da zakonitost pojedinih ugovora treba provjeriti. Posebno izdvajaju projekt VE Tušnica. Tvrde da je riječ o 65 duluma zemljišta za koje godišnje pravo građenja iznosi 12.000 maraka te smatraju da je takav aranžman nepovoljan za lokalnu zajednicu. Je li neki ugovor doista nezakonit i postoji li odgovornost za njegovo sklapanje, međutim, mogu utvrditi jedino nadležne institucije.
U spor se uključio i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin, koji ne dovodi u pitanje samo zahtjeve aktivista nego i motive dijela ljudi uključenih u ekološke inicijative. “Ovdje se radi o ekološkom aktivizmu pod krinkom politike, pametnom dosta. Kad pogledamo objavu lista, vidjet ćemo da se ljudi koji su se posljednje dvije godine bavili ekologijom našli kao kandidati na političkim strankama, na njihovim listama”, rekao je za Vecernji.ba Vukadin. “Prema tome, postavlja se pitanje rade li oni zaštitu okoliša ili rade svoju političku prezentaciju, odnosno guranje svojih ideja pod krinkom ekologije”, dodao je. Poput Buntića, Vukadin u prvi plan stavlja financijski učinak energetskih projekata. “Volio bih vidjeti koji će biznis osigurati dva milijuna maraka za lokalne zajednice na ovom području. Takvoga još nisam vidio ni sreo”, rekao je. Organizatori peticije odgovaraju da eventualni politički angažman pojedinaca ne mijenja sadržaj zahtjeva koje su potpisali građani. Traže provjeru zakonitosti spornih koncesija, zaštitu prostora i izvorišta te se protive mogućnosti da se sporni stari ugovori jednostavno usklade s novim Zakonom o koncesijama. Prikupljanje potpisa traje do kraja kolovoza, nakon čega organizatori namjeravaju pokrenuti proceduru građanske inicijative. Buntić poručuje da će uredno podnesena inicijativa završiti pred Općinskim vijećem.
Otvori KEKS Pay
