Pitanje državne imovine jedno je od najsloženijih, ali i najvažnijih otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini, iako takvo ne mora biti. O toj temi Večernji list BiH razgovarao je s Markanom Zelićem, dipl. pravnikom iz Ljubuškog i dugogodišnjim ravnateljem Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Zapadnohercegovačke županije. Zelić je ranije bio i konzul 1. i gospodarski savjetnik u Generalnom konzulatu RH u Mostaru, a svojim je stručnim promišljanjem 2019. godine pridonio rješenju otvorenog pitanja Pelješkog mosta.
Večernji list BiH: Zašto pitanje državne imovine, o kojem se godinama raspravlja, do danas nije riješeno?
Markan Zelić: Naglasio bih da je ovo pitanje jedno od najkrupnijih i najvažnijih pitanja za Bosnu i Hercegovinu u aktualnom procesu europskih integracija, međutim, stvarnost je takva da je ovo pitanje bilo i ostaje povod stalnih političkih tenzija i međusobnog optuživanja entitetskih i središnjih vlasti u BiH, a da se pritom i ne spominju jedinice lokalne uprave i uprave od gradova do općina, teritorijalno političkih i upravnih jedinica županija, kao mogućih nositelja - titulara prava vlasništva na nekretninama od općeg interesa kao što su građevinsko, šumsko ili poljoprivredno zemljište.
Večernji list BiH: Tko je stvarni i pravni nositelj prava vlasništva – titular nad imovinom BiH?
Markan Zelić: Pravno gledano, pojam “državna imovina” u našem domaćem zakonodavstvu, koje uređuje pitanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama, jednostavno ne postoji niti je ovako formuliran pojam propisan odredbama Ustava BiH. U prilog ovoj tvrdnji ide odluka Ustavnog suda BiH broj: U-1/11 od 13. srpnja 2012. godine, kojom je izričito utvrđeno: “Ustav BiH ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na državnu imovinu.”
Večernji list BiH: Što Ustav BiH određuje o vlasništvu nad imovinom i kako se odražava na praksu?
Markan Zelić: Ustav BiH ne sadržava eksplicitnu odredbu kojom bi se ustavno, odnosno zakonski uredila i utvrdila načela na kojima bi se temeljilo pravo vlasništva na nepokretnu i pokretnu imovinu u vlasništvu BiH. Zbog ove svojevrsne ustavnopravne praznine i pravne nedorečenosti Ustava BiH, kada je u pitanju načelno uređivanje prava vlasništva BiH na nepokretnu i pokretnu imovinu, u teoriji i praksi određene odluke Ustavnog suda BiH pravno su kontradiktorne i nisu utemeljene na temeljnim načelima stvarnog prava o stjecanju prava vlasništva na nepokretnim i pokretnim stvarima koje bi bile u vlasništvu BiH. Kod ovakvih činjenica, ovo neriješeno imovinsko-pravno pitanje dodatno usložnjavaju i kompliciraju odluke visokog predstavnika u BiH iz 2005. i 2022. godine kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom BiH, koja nije formalno-pravno upisana u zemljišnim knjigama kao njezini stvarno pravni i zemljišnoknjižni nositelj - titular prava vlasništva. Dakle, pravni je nonsens da se odlukom visokog predstavnika zabranjuje pravo raspolaganja formalno-pravno, odnosno zemljišnoknjižno nepostojećom državnom imovinom.
Večernji list BiH: Kako doći do rješenja?
Markan Zelić: Ponajprije, potrebno je inicirati održavanje tematske sjednice Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi se otvorila rasprava o ovom pitanju, definirala stajališta o pravu vlasništva i upravljanja nepokretnom i pokretnom imovinom u vlasništvu BiH. Zatim treba utvrditi smjernice za donošenje državnog zakona kojima bi se utvrdili kriteriji po kojima se treba nedvosmisleno utvrditi pravna sudbina i tituliranje nepokretne i pokretne imovine u vlasništvu BiH, entiteta, Distrikta Brčko te jedinica lokalne samouprave i uprave...
Cijeli intervju kao i ostale premium tekstove u cijelosti čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
Otvori KEKS Pay
