Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Hrana je skuplja nego ikad, a BiH ovisi o uvozu

Cjenovni rekordi ruše se iz mjeseca u mjesec, nema naznaka da će se stvari uskoro mijenjati nabolje
11. ožujka 2022. u 07:00 0 komentara 145 prikaza

Sve je više država koje u trenucima dok ratuju Rusija i Ukrajina, koje zajedno drže 25 posto svjetskog tržišta proizvodnje pšenice, 20 posto kukuruza i 80 posto suncokretova ulja, uvode zabranu izvoza svojih žitarica, piše Večernji list BiH.

To su, među posljednjima, učinile Mađarska i Srbija. Jer hrana je u svijetu u veljači poskupjela za 24,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te je riječ o najvišoj razini ikada otkad agencija Ujedinjenih naroda FAO prati podatke.

Ugasla sela

Neki svijet u kojem smo barem bili sigurni da ćemo imati dovoljno kvalitetne hrane po pristupačnim cijenama ruši se kao kula od karata. Poljoprivredni proizvođač s kojim smo razgovarali iznosi brojke koje ne nude optimizam za proizvodnju hrane u budućnosti kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. - Posljednjih desetak godina razgovara se o više od 500 sela koja nemaju stanovnika ili ih imaju do 10, a nekad su ta sela bila ishodišta poljoprivredne proizvodnje u BiH. Na svjetskoj razini cijena pšenice srušila je rekorde iz 2008. i bušel stoji 13,63 dolara. Svjesni smo da se treba okretati proizvodnji i neke regije u BiH mogle bi prehranjivati cijelu zemlju, ali ovo, nažalost, nije država za proizvodnju hrane i zato su mnogi proteklih godina odustali - priča nam proizvođač. Pitamo ga misli li na podjelu poticaja koja je u slučaju poljoprivrede često bila nezakonita. - Javna je tajna da je Slavonija gospodarski potonula kad se krenulo lopatom dijeliti poticaje u Hrvatskoj. Taj novac ubio je poljoprivredu, neke je doslovno uljuljkao u zimski san, a koji su bili veliki proizvođači pa su novac prenamijenili u nešto drugo i danas se snalaze u inozemstvu, a Slavonija je postala pusta. U BiH je još gori scenarij jer su poticaje dobivali i oni koji nemaju veze s poljoprivredom pa je danas, kad su rijetki ostali, cilj povećati izdvajanja za poljoprivredu. Pomoć mora biti konkretna. Ja sam poljoprivrednik i ne treba mi tisuću, dvije tisuće maraka na račun. Trebaju mi sadnice, plavi dizel i gnojivo. Sve ovo što se događa je ubijanje poljoprivrede - ogorčen je proizvođač koji je želio ostati anoniman. Spominje i inicijativu koju bi pokušao progurati kroz jednu udrugu poljoprivrednika.

Lockdown kao opomena

- Ovdje je teško napraviti nešto samostalno, ali, kao kolektiv, moglo bi se ići na neke mjere koje bi nas zaštitile, a riječ je konkretno o uvozu proizvoda izvana. Naravno, kako sada stvari stoje, pšenicu možda i nećemo moći uvesti u većim količinama jer joj cijena dramatično raste. Ali, zato se potrudimo i zasijmo veće površine kako bismo se mogli prehranjivati u BiH, a opet da se postigne neka cijena kojom ćemo kao proizvođači biti zadovoljni. I tek onda ne bismo morali razmišljati o tome hoćemo li i po kojoj cijeni moći uvesti pšenicu. Sjetimo se prvog zatvaranja kada nas je Europska unija bila otpisala prije dvije godine zbog pandemije. Mnogi su se pitali hoće li biti dovoljno hrane da se preživi krizno razdoblje. To je jednostavno tako, ako nema domaćeg, a ovisimo o tuđem, mi smo u lošoj poziciji i ne možemo zaštititi sami sebe, a kamoli nekog drugog i to nije dobro - kaže nam sugovornik. Kako stvari stoje, čeka nas teško razdoblje jer bi potrošnja žitarica u sezoni 2022./2023. trebala porasti za 1,5 posto, ali će rasti i proizvodnja, osobito u onim državama koje su od ranije pri vrhu u poljoprivredi i koje imaju kontinuitet. Tako Kanada, SAD, Argentina i Brazil već planiraju zaradu na žitaricama, dok europske zemlje samo promatraju svijet oko sebe, a taj svijet bez proizvodnje hrane ne može opstati. To je poruka i Bosni i Hercegovini.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.