Konzumacija chia sjemenki mogla bi biti ključ zaštite mozga i tijela od štetnih posljedica prehrane bogate ultraprerađenom hranom, pokazalo je novo istraživanje. Ultraprerađena hrana, koja je često bogata zasićenim mastima i šećerima, povezana je s negativnim učincima na gotovo svaki organski sustav u tijelu. Poražavajuće izvješće koje je prošle godine vodio The Lancet otkrilo je da prosječna osoba više od polovice dnevnih kalorija unosi upravo putem takvih namirnica. To nisu loše vijesti samo za probavni sustav, gdje se povećava rizik od pretilosti i dijabetesa tipa dva, već prehrana bogata mastima i šećerom može potaknuti upalu u mozgu, povećavajući rizik od kognitivnog propadanja. Također je dokazano da takva hrana remeti os crijeva-mozak, što učinkovito ometa signale sitosti i potiče prejedanje.
Sada brazilski znanstvenici tvrde da bi chia sjemenke mogle ponuditi rješenje. Ove male sjemenke bogate su omega-tri masnim kiselinama i potpuni su izvor proteina, što znači da sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina koje su tijelu potrebne za funkcioniranje. Prethodne studije pokazale su da alfa-linolenska kiselina (ALA), omega-tri masna kiselina kojom obiluju chia sjemenke, može pomoći u smanjenju upale kod pacijenata s metaboličkim sindromom, skupom stanja koji uključuje pretilost i visok krvni tlak, a koji povećava rizik od dijabetesa tipa dva, bolesti srca i moždanog udara. Znanstvenici kažu da chia sjemenke mogu pomoći mozgu u regulaciji apetita i upalnih procesa.
Kako bi testirali mogu li sjemenke preokrenuti štetu uzrokovanu zapadnjačkom prehranom, stručnjaci sa Saveznog sveučilišta Viçosa proučavali su kako brašno i ulje napravljeni od sjemenki utječu na mozak štakora. Tijekom prvih osam tjedana studije, objavljene u časopisu Nutrition, većina štakora hranjena je prehranom osmišljenom da oponaša nezdravu ljudsku prehranu s visokim udjelom masti i fruktoze. Ova preliminarna faza imala je za cilj potaknuti metaboličke promjene kod životinja kako bi što više nalikovale općoj ljudskoj populaciji. Kontrolna skupina hranjena je standardnom, zdravom prehranom kako bi istraživači mogli usporediti učinke chia sjemenki na različite zdravstvene profile.
Tijekom sljedećih deset tjedana, jedna je skupina nastavila s prehranom bogatom mastima i šećerom bez ikakvih promjena, dok je druga skupina hranjena istom nezdravom prehranom uz dodatak chia ulja. Treća skupina dobivala je hranu bogatu mastima dopunjenu chia brašnom. Nakon toga, istraživači su prikupili uzorke moždanog tkiva za analizu. Rezultati su otkrili izrazite razlike između učinaka chia brašna i chia ulja na markere sitosti i upale.
Zaštita od upala i veći osjećaj sitosti
Štakori koji su hranjeni chia uljem pokazali su povećanu aktivnost u specifičnim genima koji suzbijaju glad, što sugerira da chia može poticati osjećaj sitosti aktiviranjem ovog puta u središnjem živčanom sustavu. Ovi geni proizvode proteine zvane POMC i CART koji signaliziraju tijelu da je unijelo dovoljno energije, što rezultira osjećajem sitosti. Zanimljivo je da istraživači nisu primijetili takvu aktivaciju u skupini koja je hranjena chia brašnom. Međutim, činilo se da su obje intervencije poboljšale način na koji mozak reagira na leptin, hormon koji proizvode masne stanice, a povezan je s osjećajem gladi. U zdravom mozgu, leptin se veže za specifične receptore kako bi blokirao osjećaj gladi, no prehrana bogata mastima suzbija te signale, što dovodi do otpornosti na leptin i prejedanja.
Istraživači su otkrili da je hranjenje štakora proizvodima od chije obnovilo normalno funkcioniranje mozga, uspješno smanjujući potrebu za prejedanjem. Zbog načina na koji povećavaju osjećaj sitosti, chia sjemenke mogu se usporediti s djelovanjem lijekova iz skupine GLP-1, kao što su Ozempic, Wegovy i Mounjaro, poznatih i kao injekcije za mršavljenje, koji smanjuju apetit i dovode do gubitka težine. Osim kontrole apetita, otkrili su da je nezdrava prehrana povećala ekspresiju proteina koji pokreće upalu u stanicama, ali chia je pomogla ublažiti taj učinak, štiteći moždane stanice od upalnih oštećenja. Posebno se pokazalo da chia brašno ima više zaštitnih učinaka, pri čemu se spojevi u brašnu izravno vežu za receptore apetita u mozgu.
Tim je zaključio: "Konzumacija chia brašna i ulja povezana s prehranom bogatom mastima i fruktozom modulirala je ekspresiju gena uključenih u mehanizme sitosti i upalnog odgovora, što je čini potencijalnom strategijom za kontrolu metaboličkih bolesti povezanih s neuravnoteženom prehranom." Međutim, unatoč ovim obećavajućim promjenama u aktivnosti mozga, tim je istaknuo važnu prepreku: nijedna od životinja koje su konzumirale chiju nije izgubila na težini.
Jedan od mogućih razloga za to je što su životinje konzumirale izuzetno visokokaloričnu prehranu, što je moglo prikriti prednosti chije za mršavljenje, sugerirali su istraživači. Dodali su da bi za manifestaciju promjena u ponašanju pri jelu i posljedični gubitak težine moglo biti potrebno duže vremensko razdoblje. Prehrana bogata mastima, soli i šećerom, a siromašna vitaminima i vlaknima, dugo se povezuje s povećanim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući rak, dijabetes tipa dva i bolesti srca.
Otvori KEKS Pay
