Zapadna Hercegovina nije imala puno gradskih urbanih središta. Posljedica je to, ponajprije, teške povijesti i maćehinskog odnosa komunističkih vlasti koje su tijekom gotovo pet desetljeća svoje vladavine dosljedno kažnjavale ovaj dio BiH. Za razliku od većine drugih regija, područje Hercegovine zapadno od Neretve nije osjetilo industrijski zamah nakon Drugog svjetskog rata koji je sa sobom nosio i gradnju infrastrukture, stambenih zgrada, škola, bolnica i svega onoga što je nekadašnjim varošima i čaršijama po Bosni davalo izgled i obilježja grada.
Tek nakon Domovinskog rata počinju se stvarati pretpostavke za stvarni razvoj gradova u zapadnoj Hercegovini koji su do tada uglavnom životarili. Među njima najvažnije je mjesto imao Široki Brijeg, koji se prometnuo u regionalno središte, prije svega zbog zemljopisnih i ekonomskih karakteristika. Ostao je to do danas kao administrativno središte županije. No, Široki je za Hercegovce znatno više od toga. Mjesto koje simbolizira početak stradanja hrvatskog naroda u komunističkoj Jugoslaviji, uključujući ukidanje imena, raseljavanje i sustavno gospodarsko i socijalno zanemarivanje. Nažalost, za neke u Hrvatskoj (p)ostao je sinonim negativnih stereotipa o Hercegovcima koji su i danas itekako prisutni.
Širokom Brijegu, dakle, okolnosti nisu bile naklonjene. Krenulo se, ne od nule, već iz minusa jer su posljedice višedesetljetnoga zanemarivanja dovele do masovnog iseljavanja iz ove i susjednih hercegovačkih općina. I kada su konačno stvoreni geopolitički i gospodarski uvjeti da se Široki Brijeg počne razvijati kao grad, očit je bio drugi veliki problem. Ionako veliki demografski gubici dodatno su povećani u ratu i poraću, a ciklično iseljavanje još jedan vrhunac doživjelo je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Unatoč tomu, Široki Brijeg počeo se razvijati kao grad i ovoga tjedna, kada slavi još jedan rođendan, njegovi stanovnici više nego ikad s optimizmom mogu gledati u budućnost. Grade se nove i obnavljaju postojeće ceste, uređuje se promet u gradu, uklanjaju oronule građevine. Investira se u školske i gospodarske objekte, komunalnu infrastrukturu. Zahvaljujući svemu tome, ali i pronatalitetnoj politici, Široki Brijeg je danas pozitivan demografski fenomen u BiH, uz najvišu godišnju stopu prirodnog prirasta u zemlji od 4,42‰, što je za "bijelom kugom" poharanu BiH ogroman broj. Jednokratna pomoć za svako novorođeno dijete, sustavna potpora obiteljima s više djece, besplatni udžbenici i školski prijevoz, otvaranje novih vrtića i njihovo subvencioniranje te stipendiranje učenika i studenata očito daju rezultate. Posebno ohrabruje sve više primjera povratka mladih obitelji iz inozemstva. U protekloj i ovoj godini gradi(lo) se oko 300 novih stanova, a za gradske vlasti to je potvrda da rade dobar posao. Jer stvaraju uvjete za život koji ovaj grad čine vrlo privlačnim za nove stanare i investicije. Uostalom, već i podatak da grad s 30-ak tisuća stanovnika ima više od 9000 zaposlenih te da širokobriješka poduzeća godišnje ostvare 1,5 milijardi eura prometa, od čega se dvije trećine odnose na izvoz, dovoljno govori o ekonomskom potencijalu Širokog.
Iz perspektive nekih drugih, velikih gradova, ove brojke i rezultati možda i ne izgledaju impresivno. Međutim, svatko iole upućen u povijest zapadne Hercegovine znat će da su ovo divovski pomaci u pravom smjeru, koja se bori preokrenuti negativne trendove, potaknuti razvoj. A toga nema bez mladih, sposobnih. A oni su u Širokom stvorili novu energiju. Zato je uređenje i moderniziranje grada, nova tvornica, radno mjesto, zgrada, svako novo dijete, pobjeda ravna onim velikim, ratnim.
Otvori KEKS Pay
