U zagrebačkom hotelu Westin prošlog petka, u organizaciji udruge "Klub Mostaraca", održana je Večer Mostara u Zagrebu. Rečeno je kako se Mostar i Zagreb vole javno. Dugo su se voljeli tajno, ta ljubav bila je i zabranjivana, a od prije tjedan dana postaje javna, a bit će – trajna! U Kristalnoj dvorani kristalno jasno kazano je to da za Hrvate u BiH nema ništa važnije od jačanja poveznice Zagreba i Mostara. Jer Zagreb je, kako je kazao Dragan Čović, sjedište Hrvata diljem svijeta, a u Mostaru su smještene sve institucije hrvatskog naroda u BiH. Mnogim uglednim osobama u Zagrebu u rodnom listu stoji Mostar kao mjesto rođenja. No, ima i obrnutih slučajeva. Primjerice, mostarski akademski slikar i antologijski pjesnik Vlado Puljić rođen je u Zagrebu. Na otvaranju svoje izložbe u zagrebačkoj Mimari kazao je u stilu "mostarske liske":
- Moja sestra i ja rođeni smo u Zagrebu, a onda smo se s obitelji preselili u Mostar (na Bunu). Tog dana četvero Hercegovaca bilo je manje u Zagrebu!
I izazvao smijeh u Mimari kao odgovor na tadašnji animozitet dijela nedobronamjernih u RH prema Hercegovcima. Brojni su Mostarci dali značajan pečat kulturi hrvatske metropole. Sjetimo se Predraga Matvejevića, autora kultnog Mediteranskog brevijara. Među velikanima zagrebačkog ekspresionizma je Milivoj Uzelac iz Mostara, jedna od prvakinja zagrebačke Opere bila je Blaženka Milić (djevojački Cigić), koja je rođena u Mostaru. Književnik Stanislav Šimić školovao se u Širokom Brijegu i Mostaru, odakle je stigao u Zagreb i obogatio zagrebačku kulturnu scenu. I Matoš je kao zagrebački pisac imao važnu poveznicu s Mostarom. Nekoliko Mostaraca dalo je značajan doprinos zagrebačkoj kazališnoj sceni, kao redatelj Bobo Jelčić i glumac Dragan Despot, zet Fabijana Šovagovića. Zagrebačka glumica Ornela Vištica, rođena Mostarka, dva je puta bila proglašena najljepšom Hrvaticom (u Večernjem listu i zagrebačkom tjedniku Globus). Zagrebački glumac Slaven Knezović utemeljio je Mostar Film Festival u svom rodnom gradu. Goran Matović je bard zagrebačkog poetskog teatra, zapažene uloge u kulturi Zagreba imali su brojni drugi Mostarci, kao što je Miljenko Puljić, na primjer. Rijetko tko zna da je Dražen Žerić – Žera, pjevač Crvene jabuke, rođen u Mostaru, da je Akijev sin Kiki Rahimovski kao klinac živio i u Mostaru…
Festival zabavne glazbe Melodije Mostara snažno je povezivao Mostar sa Zagrebom. Umjetnički direktori mostarskog festivala bili su Zagrepčani Ivica Krajač i Siniša Škarica. Brojni izvođači i voditelji stizali su iz Zagreba na mostarski festival. Na manifestaciji Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske u Mostaru nastupaju umjetnici iz Zagreba. Arsen Dedić pjevao je onu "Zagreb i ja se volimo tajno!" No, veliki Arsen volio je i Mostar, nastupao je u programu Mostarskog proljeća. Kad su ga pitali kako se našao u društvu mostarske hodajuće ikone Stanislava Puljića Brzog, odgovorio je u svom duhovitom stilu:
- Pa ja sam Brzom posvetio svoju zbirku poezije "Brzim preko Bosne"!
Kad je sport u pitanju, Zagreb je pljeskao plejadi sportaša koji su iz Mostara došli pojačati zagrebačke klubove. Pljeskalo se Srebrenku Despotu, Franji Arapoviću, Bogdanoviću, Sesaru, Roziću, Zupcu, Planiniću, Drežnjaku, rođenima u Mostaru. Klicalo se u Zagrebu i rukometašima rođenima u Mostaru – Musi, Karačiću, Mariću... Ali i nogometašima Goranu Juriću ili Sliškoviću, a prije njih Mujiću i Iroviću. Oni stariji sjećaju se kultnog kafića Mostarca Nikole Bence, bivšeg nogometaša Veleža i Dinama, u Dežmanovoj ulici u Zagrebu, prekoputa Televizije Zagreb. Kafić je bivao prepun zagrebačkih televizijskih zvijezda i Hercegovaca koji nisu išli maleni ispod zvijezda. Ima, naravno, i obrnutih slučajeva. Primjerice, iz zagrebačkog Dinama u mostarski Zrinjski stigao je – Luka Modrić! Sa Štefom Deverićem u Zrinjski su došli još neki zagrebački klinci, a slavni Franjo Kulje Vladić rekao je Štefu:
- Ostavite onog malog, ostale možete i vratiti u Zagreb!
No, ipak je nekoliko nogometaša iz Zagreba, kao Janković, sada nogometaš Rijeke, primjerice, ostavilo značajnog traga na travnjaku stadiona Zrinjskog. U suprotnom smjeru, iz Mostara (preko Rijeke) u Zagreb, stigao je Sergej Jakirović, aktualni trener Dinama. Kao svojedobno Vaha Halilhodžić. Zagrebačka plivačica Amina Kajtaz rođena je Mostarka. No, zagrebačka akademska zajednica prepuna je Mostaraca. Mnogi stižu u Mostar na SUM. Sikirica, Jordan i Šutej dali su velik doprinos razvoju ALU SUM-a sa sjedištem u Širokom Brijegu, a središta ovih hercegovačkih gradova udaljena su samo 20 kilometara. Nekada se iz Mostara i Hercegovine išlo na studije u Zagreb, sad u Mostar stižu sveučilišni profesori. Niz je uglednih zagrebačkih gospodarstvenika podrijetlom iz Mostara, a posebno liječnika, među kojima i je i predsjednik udruge "Klub Mostaraca" dr. Ante Barišić. S druge strane, u Mostar je iz Zagreba, primjerice, stigao dr. Josip Paladino.
No, tu su i ugledni političari iz Mostara, sada, primjerice, Nino Raspudić i Ante Šušnjar, u Tuđmanovo vrijeme Zdravko Mršić i Borislav Škegro, Širokobriježanin rođen u Mostaru. Dragan Čović svako malo stigne u Zagreb, a iz Zagreba u Mostar premijer Plenković. Večernji list ima dvije redakcije; naravno, onu u Zagrebu, a u Mostaru su sjedište i redakcija Večernjeg lista BiH. Večernjakov pečat daje poseban pečat vezi Mostara i Zagreba. •
