Sve je počelo kada je farmer Tern Sigve Schmit odlučio izgraditi novi put duž planinske padine na svojem imanju u blizini mjesta Årdal, u jugozapadnoj Norveškoj.
Prije početka radova angažirani su arheolozi kako bi provjerili nalaze li se na tom području ostaci povijesne vrijednosti. Ispostavilo se da se ispod zemlje krije nešto mnogo značajnije nego što je itko očekivao.
Na dubini od svega dvadesetak centimetara arheolozi su pronašli četiri masivne srebrne narukvice, od kojih je svaka bila ukrašena drukčijim ornamentima. Prema procjenama stručnjaka, predmeti potječu iz 10. stoljeća, odnosno iz vremena kada su Vikinzi imali značajnu ulogu u povijesti sjeverne Europe, piše Science Norway, prenosi Nova.rs.
Arheolog je isprva pomislio da je pronašao običnu žicu
Do otkrića su došli arheolozi Mari Krogstad Samuelsen i Ola Tengesdal Lygre, koji su istraživali teren prije izgradnje puta.
Lygre je poslije ispričao da u prvi mah nije ni shvatio što se nalazi pred njim. Predmeti su ga podsjetili na upletene bakrene žice, kakve se povremeno pronalaze u tlu na poljoprivrednim imanjima.
Međutim, kada je pozornije pogledao, primijetio je da je riječ o više predmeta koji nisu izrađeni od bakra, nego od srebra. Tada je postalo jasno da je riječ o neobičnom i vrijednom otkriću.
Daljnja istraživanja otkrila su da se na tom mjestu nekoć nalazilo veliko vikinško imanje s nekoliko građevina namijenjenih ljudima i životinjama.
Arheolozi su pronašli i ostatke posuda izrađenih od posebne vrste kamena, metalne zakovice, oštrice noževa i kamenje za oštrenje alata.
Položaj imanja bio je posebno važan jer su njegovi stanovnici mogli nadzirati prilaz fjordu, što je u vikinško doba predstavljalo značajnu stratešku prednost.
Jedan od najzanimljivijih detalja jest mjesto na kojem su pronađene srebrne narukvice. Bile su zakopane ispod poda manje građevine za koju arheolozi pretpostavljaju da je služila kao smještaj za robove ili sluge koji su radili na vikinškom imanju.
Voditelj arheološkog projekta Volker Demuth iz Arheološkog muzeja Sveučilišta u Stavangeru istaknuo je da je riječ o jednom od najznačajnijih otkrića u njegovoj karijeri. Posebnu vrijednost pronalasku daje činjenica da predmeti nisu bili pomaknuti od trenutka kada su zakopani.
Naime, dragocjenosti iz vikinškog razdoblja često se otkrivaju na zemljištu koje je više puta obrađivano, zbog čega se izgubi njihov prvotni položaj. Ovoga puta arheolozi su imali priliku istražiti blago zajedno s neposrednim okruženjem u kojem je bilo skriveno.
Takvi nalazi omogućuju stručnjacima da mnogo preciznije rekonstruiraju okolnosti u kojima su predmeti korišteni i zakopani.
Jesu li Vikinzi sakrili blago bježeći pred neprijateljima?
Istraživanja su pokazala da je vikinško imanje u nekom trenutku izgorjelo, a upravo je ta činjenica otvorila mogućnost da je srebro skriveno tijekom nekog sukoba.
Prema jednoj od pretpostavki, stanovnici imanja možda su bili prisiljeni pobjeći pred napadačima. U takvoj situaciji bilo bi razumljivo da dragocjenosti zakopaju na mjestu na kojem ih nitko ne bi tražio.
Moguće je da su se sklonili u obližnje planine, ostavljajući srebro u nadi da će se jednoga dana vratiti po njega.
Ipak, arheolozi naglašavaju da je to samo jedna od mogućih teorija te da zasad nije poznato zašto je blago zakopano niti zašto nikada nije ponovno pronađeno.
Zanimljivo je i podrijetlo samog srebra. U Norveškoj tijekom tog razdoblja nisu radili rudnici srebra pa se pretpostavlja da je dragocjeni metal stizao iz drugih dijelova svijeta, trgovinom, kao dar ili kao plijen tijekom vikinških pohoda.
Srebrne narukvice mogle bi otkriti još jednu povijesnu tajnu
Pronađeni predmeti prebačeni su u Arheološki muzej u Stavangeru zajedno s blokom zemlje u kojem su ležali.
Stručnjaci su ih pregledali rendgenskim snimanjem, a planirane analize uzoraka tla trebale bi pokazati jesu li narukvice možda bile omotane tkaninom prije nego što su zakopane.
Posebnu pozornost privukla je i njihova sličnost sa srebrnim ogrlicama pronađenima u istoj regiji još 1769. godine. Arheolozi nisu isključili mogućnost da između tih nalaza postoji određena povezanost.
Otkriće zato ima mnogo veći značaj od same materijalne vrijednosti pronađenog srebra.
Četiri narukvice, skrivene ispod poda prije više od tisuću godina, mogle bi pomoći istraživačima da bolje razumiju svakodnevni život, društvene odnose i nesigurnost koja je pratila stanovnike Norveške u vikinško doba.
Otvori KEKS Pay
