U vremenu kada države s odgovornom i politikom zasnovanom na strateškom promišljanju razvoja domaće proizvodnje pokušavaju ovo pitanje nametnuti među prioritetna kada govorimo o financijskoj podršci, ali i mogućnostima koje pružaju izdašni fondovi Europske unije, BiH je i dalje u značajnoj mjeri ovisna o uvozu, a to je poglavito vidljivo u tematici mesa, mesnih prerađevina i živih životinja.
Podaci za 2025.
Večernji list BiH je iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine dobio podatke koji na ilustrativan način progovaraju o konstantnom i zabrinjavajućem rastu vrijednosti i količine uvezenog mesa u zemlju, koji je u prošloj godini dosegnuo statističku vrijednost od vrtoglavih 725,7 milijuna maraka (bez davanja), odnosno, prevedeno u masu, 92,6 milijuna kilograma.
Rast cijena mesa, mesnih prerađevina i živih životinja valja promatrati i iz kuta inflacije s obzirom na to da smo, primjerice, u 2024. godini uvezli količinski više (98 milijuna kilograma), ali platili manje, odnosno u statističkoj vrijednosti od 683,3 milijuna maraka, no i dalje stoji teza kako prekomjeran uvoz jednostavno guši domaću proizvodnju. A o kakvom je rastu cijena riječ, dovoljno govori i usporedba s 2018. godinom, kada su u BiH količinski uvezena 77,3 milijuna kilograma mesa po statističkoj vrijednosti od 352,6 milijuna maraka.
Kada se analiziraju pojedine tarifne stavke iz uvoza, vidljivo je kako vrijednosno i količinski prvo mjesto drži goveđe meso (svježe ili rashlađeno), kojega su u 2025. godini uvezena 28,3 milijuna kilograma u statističkoj vrijednosti od 346,4 milijuna maraka.
Slijedi svinjsko meso, kojega su u prošloj godini uvezena 25,3 milijuna kilograma uz statističku vrijednost od 131,9 milijuna maraka, dok treće mjesto drži zamrznuto goveđe meso (uvozna količina 4,3 milijuna kilograma, statistička vrijednost 47,5 milijuna maraka), piše portal Večernjeg lista BiH. Uvidom u ostatak ljestvice posebno se ističe financijska vrijednost uvoza živih goveda, pri čemu je iznos dosegnuo 77 milijuna maraka.
Analizom podataka o izvozu mesa i mesnih prerađevina iz BiH uočava se kako vrijednosno i količinski prvo mjesto drži meso peradi (gotovo 7,7 milijuna kilograma, odnosno 36,5 milijuna maraka), dok je ukupno iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini izvezeno mesa i živih životinja u vrijednosti od gotovo 55 milijuna maraka. Usporedba uvoza i izvoza jasno progovara o vanjskotrgovinskom deficitu, kao i nespremnosti Bosne i Hercegovine da većinu svojih potreba za mesom zadovolji domaćom proizvodnjom, a takvo što dodatno žalosti ako se pogledaju geografski i klimatološki uvjeti koji su u značajnoj mjeri pretpostavka kvalitetne životinjske proizvodnje.
Situacija je nešto bolja kada promatramo biljnu proizvodnju, međutim, ukupno gledajući, bosanskohercegovačka poljoprivreda ni izdaleka ne zadovoljava potrebe za hranom niti doseže optimalne potencijale razvoja, pri čemu odgovor na pitanje zbog čega je tako traži slojevitu komparaciju različitih fenomena, od onih društvenih i socioloških pa do čisto ekonomskih i financijskih. Veza sa selom u poslijeratnom razdoblju dodatno je narušena migracijama stanovništva prema urbanijim zonama, dok se pitanje bavljenja poljoprivredom neodvojivo veže i uz tematiku novčane isplativosti.
Nužna sredstva EU-a
Dok je nekada poljoprivreda služila za preživljavanje, današnji stil života koji generira brojne druge financijske obveze vodi prema situaciji u kojoj mala obiteljska gospodarstva domaću proizvodnju gledaju tek kao sekundarni izvor zarade, komplementaran s kupnjom prehrambenih proizvoda, piše Večernji.ba. No, time nismo odgovorili na pitanje zašto domaća proizvodnja gubi utrku s konkurencijom. Uostalom, okrupnjavanje proizvodnje i formiranje svojevrsnih zadruga ponovno je popularno i na Zapadu, tako da slični modeli i prakse imaju potencijal razvoja i u BiH. Međutim, kao i uvijek, prepreka su novčana sredstva o kojima ovise stupanj tehničko-tehnološke opremljenosti, marketing, brendiranje, plasman...
Odgovor na pitanje povećanja novčanog izdvajanja krije se u ispunjavanju uvjeta koje traži Europska unija kako bi zemlja konačno mogla pristupiti fondu IPARD III, koji je za zemlje zapadnog Balkana otvorio pristup za impresivnih 990 milijuna eura, što je tek dio jer ukupni iznosi ovise i o financiranju zemalja korisnica. U vremenu kada je pitanje subvencija domaće proizvodnje visoko na listi prioriteta europskih zemalja, BiH ne smije ostati postrani te oslonjena isključivo na domaće proračune koji su, unatoč povećanju iznosa poticanja, nedovoljni za zadovoljiti sve ono što traže proizvođači hrane. Podsjećamo, IPARD III obuhvaća podršku za pet zemalja: Tursku koja će dobiti 430 milijuna eura, Srbiju koja računa na 288 milijuna eura, Sjevernu Makedoniju za koju je osigurano 97 milijuna eura, Crnu Goru kojoj je EU odobrio 63 milijuna eura te Albaniju koja kroz ovaj EU program dobiva 112 milijuna eura.
Nažalost, Bosna i Hercegovina trenutačno ne može koristiti sredstva iz IPARD programa Europske unije zbog neispunjenih političkih i tehničkih preduvjeta.•
Otvori KEKS Pay
