Iako ima puno više godina života, 19. ožujka, blagdan svetog Josipa Vinko Jurišić već 32 godine slavi baš kao rođendan. Tog je datuma 1994. godine kamionom Crvenog križa, zajedno s još 293 preživjela logoraša, nakon osmomjesečnih tortura koje je većina njih prošla, razmijenjen. „To je nam je dan oslobođenja, dan kada smo nakon 10 ili 12 pokušaja konačno razmijeni. Bugojno smo napustili u kamionu Crvenog križa, dovezli su nas u Mostar gdje su nas čekale naše obitelji. Taj osjećaj da je konačno, nakon tolikih patnji i trauma koje smo prošli sve gotovo, ne može se opisati riječima“, ispričao nam je Vinko Jurišić, koji je i dopredsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna. Kao i većini teško mu je sjećati se proživljenog u logorima Armije BiH. Danju je kaže lakše, ali noći su teške. „Koliko god mi pokušavali, traume koje smo preživjeli ne možemo ni zaboraviti ni potisnuti. Često se okupimo, pričamo o svemu, o ratu, o logorima, a onda noću opet kroz sve prolazim iznova. U životu je lakše uz obitelj, djecu, imam i unuče, ali ono što smo preživjeli se ne zaboravlja“, ispričao nam je Vinko Jurišić, jedan od preživjelih hrvatskih zarobljenika logora Armije BiH u Bugojnu. „Kroz logore Armije BiH u Bugojnu je prošlo oko dvije i pol tisuće Hrvata, 550 njih je provelo punih osam mjeseci u logorima, a 294 ih je razmijenjeno na današnji dan, a mi još uvijek tragamo 15 naših nestalih logoraša iz skupine od njih 21“, kaže Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata koji je i sam bio jedan od zatočenika logora Armije BiH u Bugojnu i među 550 je zarobljenika kojih su punih osam mjeseci proveli u logorima prije razmjene iz zadnjeg u kojemu su boravilo, logora Stadion.
I dok preživjeli slave drugi rođendan, kao i svake godine uz zajedničko okupljanje i druženje odaju počast onima koji nisu imali sreću da budu s njima razmijenjeni. Posebno im je bolno pitanje nasilno odvedenih logoraša. Na to ukazano o ove godine na obilježavanju 32. godišnjice razmjene logoraša Stadiona koja je počela polaganjem vijenaca pred spomen obilježjem u gradskom katoličkom groblju, nastavila misom zadušnicom u Bugojanskoj župnoj crkvi te druženje, preživjelim logoraša kojim su se pridružili i brojni gosti, uključujući i hrvatske političke predstavnike iz BiH i Republike Hrvatske na čelu s predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradara i ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom. „Jako je važno da se pronađu nestali i da njihove obitelji imaju mjesto na kojemu će se pokloniti njihovoj sjeni. Vjerujemo da će pravosuđe BiH konačno kazniti odgovorne ali i šaljemo poruku mira i suživota“, kazala je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara. Pored nasilno odvedenih logoraša, bugojanski Hrvati tragaju i za tijelima 14 nestalih civila. Među njima je i rođak oca hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana koji je podrijetlom iz Bugojna. Radman je i ove godine tradicionalno nazočio godišnjici razmjene i ovog puta kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. „Potraga za nestalim je prioritet kad je u pitanju Bugojno. Tu sam danas kako bi poslao poruku da nestali nisu zaboravljeni, njihova imena se pamte. Republika Hrvatska ostaje uz obitelji žrtava i bivše logoraše te će nastaviti podupirati potragu za nestalima i procesuiranje ratnih zločina, jer jedino istina i pravda mogu biti temelj trajnog mira i povjerenja. Ali danas sam tu i kako bi ohrabrio oni koji su se vratili ili razmišljaju o povratku u Bugojno na ostanak i povratak“, kazao je uz ostalo Grlić Radman.
Kad je u pitanju sudbina nasilno odvedenih logoraša, njihovi najmiliji i predstavnici udruga očekuju pronalazak tijela nakon presude Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, glavnim kreatorima i nalogodavcima zločina kojima se pred Sudom BiH sudi zbog zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima, uključujući i nasilna odvođena uglednih predstavnika bugojanskih Hrvata, odvođenja u nepoznato i likvidacije.
Otvori KEKS Pay
