Ako je vjerovati Hrvatskim cestama, u rujnu će biti završen projekt koji traje više od 20 godina — povezivanje Banje Luke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške te brzom cestom do autoceste Zagreb – Beograd. Riječ je ujedno i o prometnici kojom se iz Sarajeva putuje prema Zagrebu.
Naime, kako je za Nezavisne novine potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od čvora kod Novog Varoša do autoceste, trebala bi biti završena u rujnu.
„Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će biti završeni u rujnu ove godine”, navode iz Hrvatskih cesta.
Iako završetak radova ne znači automatski i otvaranje za promet, što pokazuje primjer ranijih dionica na tom području, ovo bi ipak bio značajan korak kojim se privodi kraju jedan od najvećih regionalnih prometnih projekata.
Projekt u više faza
Podsjećanja radi, radove izvodi banjolučka tvrtka Integral inženjering, koja je izgradila i prvi dio brze ceste te most na Savi kod Gradiške. Zbog izuzetno zahtjevnog terena, prvi dio ceste tražio je velike građevinske napore. Primjerice, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od samog mosta na Savi.
Most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, stajao je 19 milijuna eura, a troškove su podijelile Hrvatska i BiH (odnosno Republika Srpska). Radovi na mostu započeli su u listopadu 2019., a završeni su u lipnju 2022. godine.
Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometra, a vrijednost radova iznosi oko 40 milijuna eura. Radovi su započeli u veljači 2022. godine, a cesta je čekala otvaranje novog graničnog prijelaza koji je, nakon brojnih administrativnih zapreka, pušten u funkciju u svibnju ove godine.
Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 milijuna eura. Prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u lipnju, no zbog terenskih izazova rok je bio pomaknut na studeni.
Ako cesta zaista bude otvorena u rujnu, to će označiti kraj posla dugog čak dva desetljeća, otkad su vlasti u Banjoj Luci i Zagrebu postigle prvi dogovor o izgradnji mosta i brze ceste.
Obostrani interes
Republika Srpska imala je primarni interes Banju Luku povezati sa Zagrebom i Beogradom znatno bržom i sigurnijom trasom od postojeće stare ceste i neuvjetnog graničnog prijelaza. Stari most kod tog prijelaza zatvoren je nakon urušavanja u svibnju, a zanimljivo je da novi granični prijelaz ne bi mogao niti biti otvoren da nije došlo do te havarije. Naime, formalno gledajući, novi prijelaz još uvijek nije službeno otvoren, već se pravno vodi kao stari prijelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.
Ni samo otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih zapleta, ali i unutarnjih političkih nesuglasica u BiH na relaciji Banja Luka – Sarajevo. Problem je riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi granični prijelazi i lokacije između BiH i Hrvatske za koje su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su ta pitanja konačno definirana.
Prema prethodnom ugovoru iz 2013. godine, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora (tzv. BIP status), što je gospodarstvenicima znatno otežavalo prijevoz određenih vrsta robe. Novim ugovorom taj su status dobili i prijelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni gospodarski interesi svih dijelova BiH.
Strategija Hrvatske
U BiH se rijetko govori o hrvatskoj prometnoj strategiji da preko ove prometnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom zemlje kroz teritorij BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem, preko Travnika i Banje Luke, povezati sa Srednjom Europom, što potvrđuju i službeni dokumenti Hrvatskih cesta o razvoju cestovne mreže.
Trasa državne ceste D5 nalazi se na pravcu prometnog koridora E661, koji predstavlja jednu od ključnih poprečnih veza između Srednje Europe i Jadrana.
„Planirani zahvat izuzetno je značajan za prometno povezivanje šireg okruženja, a posebno za prostor sjevernog dijela BiH. Upravo iz tih razloga u sklopu studije promatrana je dionica čvor Okučani (autocesta A3) – granica BiH, kao dio brze ceste na pravcu granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH, uključujući i zahvat na području BiH”, objašnjeno je u strateškom dokumentu.
Otvori KEKS Pay
