Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, obilježit će se 32. godišnjica razmjene 294 hrvatska zarobljenika logora “Stadion” u Bugojnu. U organizaciji Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Bugojna program obilježavanja počinje odavanjem počasti poginulim pripadnicima 104. brigade HVO-a Bugojno “Eugen Kvaternik” dan uoči godišnjice razmjene. Na sam dan obilježavanja najprije će biti položeni vijenci i zapaljene svijeće pred spomen-obilježjem u gradskom katoličkom groblju. Potom će u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog u Bugojnu biti služena misa zadušnica za sve poginule i nestale nakon koje je planirano druženje ispred crkve. Pokrovitelj obilježavanja je HNS BiH.
Ratno Bugojno i strahote
Podsjećamo, tribine nogometnog stadiona “Iskra”, u ratu pretvorene u logor za Hrvate, bile su onima koji su imali sreće preživjeti osmomjesečne torture brojnih logora u kojima je Armija BiH u Bugojnu od ljeta 1993. do proljeća 1994. godine držala oko dvije tisuće zarobljenih Hrvata, posljednja postaja prije razmjene obavljene u Mostaru 19. ožujka 1994. godine. Datum razmjene preživjeli slave kao drugi rođendan, uz odavanje počasti onima koji su podlegli premlaćivanjima i svim drugim vrstama tortura, normalnom ljudskom umu nezamislivo, i apele za otkrivanje lokacija s tijelima 15 od 21 nasilno, u nepoznato, odvedenog logoraša, za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga. Uz 32. godišnjicu razmjene početkom travnja navršavaju se dvije godine od početka suđenja za Hrvate Bugojna najodgovornijim za zločine, Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva, i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH, u čijoj je odgovornosti bilo Bugojno. Mlaći i Cikotiću već dvije godine sudi se pred Sudom BiH zbog zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima. - Suđenje Mlaći i Cikotiću za nas je iznimno važno, mnogi su od nas dali iskaze kao svjedoci Tužiteljstva i očekujemo najstrože moguće kazne. O tome hoće li biti osuđeni, ovisi hoće li se konačno rasvijetliti sudbina naših 15 nasilno odvedenih logoraša, za čijim posmrtnim ostacima i dalje tragamo - kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna. Dosadašnji tijek suđenja Mlaći i Cikotiću obilježilo je saslušanje svjedoka Tužiteljstva BiH, čitanje iskaza onih koji nisu uglavnom iz zdravstvenih razloga mogli svjedočiti ili su u međuvremenu preminuli te izvođenje materijalnih dokaza, među kojima je i čitanje ratnog dnevnika Dževada Mlaće.
Zahvalnost svjedocima
Za osuđujuću presudu koju očekuju preživjeli, kaže odvjetnik Bruno Božić, pravni zastupnik preživjelih logoraša, postoji mnoštvo dokaza.
- Nije u pitanju samo Mlaćin ratni dnevnik koji obrana pokušava osporiti kao dokaz u procesu iako je on kao takav već korišten u jednom drugom procesu, Nisvetu Gasalu i drugima.
Tu su brojni dokazi, iskazi svjedoka i vještaka koji potvrđuju odgovornost Mlaće i Cikotića za zločine nad Hrvatima, dokazi koji imaju težinu kao i rečenice iz Mlaćina dnevnika - kaže Božić. Odvjetnik Božić kaže da je nezahvalno prognozirati kraj procesa jer se još ne zna koliko svjedoka planira izvesti obrana optuženih. - Svim logorašima koji su svjedočili treba odati posebnu zahvalnost.
S druge strane, treba razumjeti one koji su odbili svjedočiti jer su dosad više puta davali iskaze bez ikakva pomaka u kažnjavanju odgovornih. Tu je očit utjecaj zakašnjele pravde s kojom se posebno suočavaju žrtve hrvatskog naroda - kaže Božić. Osim fenomena zakašnjele pravde s kojom se suočavaju bugojanski Hrvati zbog odbijanja zahtjeva za određivanjem pritvora Dževadu Mlaći, svjedoci Tužiteljstva suočavaju se s različitim vrstama poniženja, od svakodnevnih susreta s krvnikom, preko straha od utjecaja do poniženja kakvo su doživjeli nedavno kada se načelnik ove općine Edin Mašić (SDP) fotografirao u zagrljaju s Mlaćom.•
Otvori KEKS Pay
