Suđenje Anisu Kalajdžiću za ubistvo Aldine Jahić u Mostaru predstavlja prvi test primjene novih odredbi Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojima je rodno zasnovano ubojstvo ženske osobe uvedeno kao posebno krivično djelo, a ishod tog postupka mogao bi uspostaviti standarde za buduće istrage i sudsku praksu u slučajevima femicida.

Kalajdžić je pred Županijskim sudom u Mostaru optužen za teško ubojstvo ženske osobe i neovlašteno posjedovanje oružja. Riječ je o prvom slučaju u Federaciji BiH u kojem je podignuta i potvrđena optužnica za krivično djelo "Teško ubojstvo ženske osobe" iz člana 166a Krivičnoga zakona FBiH.

Zakonom je propisano da će osoba koja počini rodno zasnovano ubojstvo ženske osobe biti kažnjena zatvorom od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom, koji može trajati do 45 godina.

Prema zakonu, sud pri odlučivanju mora utvrditi postoje li okolnosti koje upućuju na rodno uvjetovano nasilje. Među njima su ranije zlostavljanje žrtve, odnos ovisnosti ili podređenosti, bliskost počinitelja i žrtve te drugi elementi koji mogu potvrditi da je riječ o femicidu, a ne o "običnom" ubojstvu.

Direktorica TPO Fondacije i stručnjakinja za rodne studije Zilka Spahić-Šiljak ocijenila je za Fenu kako će ovaj predmet biti važan pokazatelj je li uvođenje femicida u Kazneni zakon predstavljalo samo formalnu izmjenu ili početak stvarne promjene u pristupu institucija.

Istaknula je kako sud ne bi smio promatrati samo sam čin ubojstva, nego i cjelokupni kontekst koji mu je prethodio, uključujući moguće prijetnje, kontrolu, posesivnost, uhođenje i druge oblike nasilja.

– Presuda ne može vratiti Aldinin život, ali može postaviti standard prema kojem će se budući slučajevi ozbiljnije prepoznavati, istraživati i procesuirati – kazala je Spahić-Šiljak.

Slično razmišlja i sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić, koja smatra da će ovaj predmet imati važnu ulogu u razvoju sudske prakse. Naglašava kako femicid nije svako ubojstvo žene, nego ubojstvo povezano s njezinim spolom i neravnopravnim odnosima moći, kojem često prethode fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko nasilje.

Prema njezinim riječima, u dokazivanju takvog kaznenog djela ključnu ulogu mogu imati svjedočenja, medicinska dokumentacija, podaci centara za socijalni rad, ranije izrečene zaštitne mjere te dokazi o prethodnom nasilju.

Iz Fondacije "Aldina Jahić" poručili su kako nijedna presuda neće umanjiti bol obitelji, ali očekuju da institucije pokažu sposobnost prepoznati stvarnu prirodu rodno uvjetovanog nasilja i primijeniti zakon na odgovarajući način.

Istaknuli su da zakonsko prepoznavanje femicida predstavlja važan iskorak jer priznaje da se ne radi samo o ubojstvu žene, nego o najtežem obliku rodno uvjetovanog nasilja koji zahtijeva poseban pravni odgovor.

Od policije, tužiteljstava i sudova očekuju kvalitetne istrage, pravilnu pravnu kvalifikaciju djela, učinkovite i transparentne postupke te sankcije koje odgovaraju težini počinjenog kaznenog djela.

Sličan stav dijeli i izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" iz Banje Luke Gorica Ivić, koja upozorava da femicid nije izolirani incident, nego završni čin dugotrajnog nasilja proizašlog iz duboko ukorijenjenih društvenih nejednakosti.

Prema podacima Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH), koje je objavila Fondacija "Udružene žene", tijekom 2025. godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je 3.397 prijava kaznenog djela nasilja u obitelji, dok ih je godinu ranije bilo 2.912. Samo u Federaciji BiH broj prijava povećan je s 1.741 na 2.297.

Sugovornice Fene upozoravaju da donošenje zakona samo po sebi nije dovoljno. Naglašavaju kako je nužna bolja procjena rizika, učinkovitija suradnja policije, tužiteljstava, sudova i centara za socijalni rad te pravodobna zaštita žena koje prijavljuju nasilje.

Posebno ističu da ozbiljnim upozoravajućim signalima treba smatrati prijetnje smrću, uhođenje, opsesivnu kontrolu, kršenje zabrane približavanja, dostupnost oružja te nasilje nakon prekida partnerske veze.

Zaključuju kako borba protiv femicida ne počinje na sudu, nego mnogo ranije – pravodobnim prepoznavanjem opasnosti, učinkovitom reakcijom institucija i promjenom društvenih stavova koji ljubomoru, kontrolu i posesivnost još uvijek prečesto prikazuju kao prihvatljiv dio partnerskih odnosa.

Od danas kreću povišice za dio hrvatskih građana, poznat je i točan iznos