Uz cjepiva i pitku vodu, u proteklom razdoblju antibiotici su imali ključnu ulogu u produljenju životnog vijeka stanovništva, međutim, pretjerana i nekontrolirana konzumacija ovih lijekova, koji su po otkriću predstavljali revoluciju u zdravstvu, danas dovodi do novog problema - pojave antimikrobne rezistencije. Riječ je o jednoj od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu, a na što nije imuna ni Bosna i Hercegovina u kojoj se sve češće antibiotike uzima na svoju ruku, bez razmišljanja o posljedicama.
Pritisci pacijenata
Situacija je alarmantnija ako se uzme u obzir da od osamdesetih godina prošloga stoljeća nije otkriven ni jedan novi antibiotik. - Antimikrobna rezistencija jedna je od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu, sigurnosti hrane i razvoju, a predviđa se da će do 2050. godine broj umrlih od ovih infekcija biti veći nego broj umrlih od raka. Razlog je pretjerana upotreba i zloupotreba antibiotika, kako u humanoj tako i u veterinarskoj medicini te u okolišu - objasnila je nedavno za klix.ba specijalistica medicinske mikrobiologije s parazitologijom i voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Maja Ostojić. Istaknula je kako se u BiH antibiotike propisuje više nego što je potrebno. - Liječnici su često pod pritiskom pacijenata da im propišu antibiotik kada on zaista nije potreban, a i sami liječnici nekada ga propišu u strahu da nešto ne propuste. Osim toga, kod nas je, u nekim sredinama, moguće i kupiti antibiotik u ljekarni bez liječničkog recepta - kazala je tom prilikom Ostojić, dodavši kako su antibiotici korisni i nezamjenjivi u liječenju bakterijskih infekcija, dok su potpuno nepotrebni u tretiranju prehlade, gripe, COVID-19, ospica, vodenih kozica i drugih virusnih bolesti. - Dakle, ako imamo dokazanu bakterijsku infekciju te urađenu osjetljivost dotične bakterije na antibiotike, onda svakako treba upotrijebiti antibiotik. Sve ostalo je pogrešno i dovodi do stvaranja antimikrobne rezistencije - naglasila je ova liječnica. S problemom antimikrobne rezistencije posljednjih dana suočavaju se u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Naime, na Odjelu interne medicine s pojačanom intenzivnom skrbi KBC-a Zagreb ovih se dana bilježi povećan broj oboljelih od upale pluća. Prema riječima dr. Saše Sriće, voditelja Odjela, riječ je o starijim imunokompromitiranim, ali i mlađim pacijentima. Međutim, problem je što kod njihova liječenja antibiotici više ne daju učinak. Upala pluća inače je u 90 posto slučajeva izlječiva antibioticima, međutim, sve je više pacijenata kod kojih antibiotici više ne daju učinak i ne pomažu u suzbijanju bolesti. To se odnosi i na bolesnike s uroinfekcijama, kod kojih niz antibiotika više ne daje rezultate. - Zbog neracionalne upotrebe antibiotika dolazi do sve veće rezistencije. Apeliramo na liječnike obiteljske medicine, ali i na ostale, da antibiotike ne daju lako i bez jasne osnove. Bakterijska rezistencija se zbog prevelike upotrebe antibiotika odnosi i na antibiotike koji se propisuju na osobni recept i na bolničke antibiotike. Rezistencija na azitromicin postiže 15 posto, a na meropenem i 40 posto - kazao je dr. Srića. Velik broj izolata uzetih od pacijenata rezistentan je i multirezistentan te reagira na samo jedan antibiotik.
Porast infekcija
Liječnici stoga ponovno apeliraju na nužnost racionalnijeg korištenja antibiotika. Već niz godina Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upućuje na to da raste broj infekcija poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje i salmoneloze koje se sve teže liječe jer je antibioticima, stvorenim za liječenje bakterijskih infekcija, učinkovitost slabija uslijed neracionalne upotrebe. Prema podacima ISKRA-e (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike), oko 90% antibiotika troši se izvan bolnice, od čega oko 75% za infekcije dišnih puteva koje su najčešće prouzročene virusima. Stoga uzimanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš i koje se svakodnevno izmjenjuju među ljudima i mogu prouzročiti infekciju. Zato su antibiotici jedini lijekovi koji, iako se daju pojedincu, imaju učinak i na cijelu zajednicu. Zavod za javno zdravstvo FBiH već nekoliko godina zaredom organizira dane obilježavanja svjesnosti o antibioticima kojima nastoji stanovništvo educirati o upotrebi i zloupotrebi antibiotika.
Otvori KEKS Pay
