Migracijska se politika mijenja s dolaskom nove vlade u Njemačkoj. Nova vlada planira primjenu koalicijskog dogovora vezano uz dodatna pooštrenja useljeničkih zakona koji sadrže ukidanje ubrzanog postupka stjecanja njemačkog državljanstva i zaustavljanje spajanja obitelji za osobe sa supsidijarnom zaštitom, piše Večernji list BiH. Na sastanku ureda vlada će ove srijede donijeti izmjene zakona koje su dogovorene u koalicijskom sporazumu nove demokršćansko-socijaldemokratske vlade, a koje se odnose na zaustavljanje programa spajanja obitelji i ukidanje ubrzanog stjecanja državljanstva, objasnio je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) u razgovoru za dnevnik Bild. Od sada osobe koje uživaju tzv. supsidijarnu zaštitu, a riječ je o ljudima kojima nije dodijeljen azil, ali se ne protjeruju zbog toga što im u zemlji podrijetla prijeti progon ili im je život ugrožen, više neće moći u Njemačku dovoditi članove obitelji. Ukida se i nedavno doneseni zakon o ubrzanom stjecanju njemačkog državljanstva već nakon tri godine boravka u Njemačkoj.
Predviđene izmjene
I dok se izmjene koje se odnose na osobe pod supsidijarnom zaštitom pretjerano ne dotiču građana BiH, one koje se odnose na pravilo zapadnog Balkana svakako jesu. Nova vlada najavila je da će prepoloviti broj dozvola za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana kroz specijalni program poznat kao Pravilo za zapadni Balkan. Iako se planira da nova godišnja kvota iznosi 25.000 umjesto dosadašnjih 50.000 dozvola, dostupne statistike sugeriraju da ova mjera neće značajnije utjecati na stvarne migracijske tokove. Prema podacima Zavoda za statistiku Njemačke, tijekom prošle godine u okviru ovog programa zaposleno je približno 28.500 osoba. Zanimljivo je da kvota od 25.000, koja se sada ponovno uvodi, zapravo predstavlja povratak na razinu koja je bila na snazi od 2015. sve do njezina privremenog povećanja. Brojke iz prethodnih godina dodatno pokazuju da čak ni povećana kvota nije dovela do osjetnog rasta zapošljavanja - 2022. iz BiH su na osnovi ovog pravila zaposlena 5303 radnika, 2023. njih 5088, dok ih je prošle godine bilo 5517. Dakle, u tri godine ukupno 15.908. Iako je ova odluka izazvala zabrinutost u regiji, neki analitičari smatraju da je u pitanju simboličan korak nove vlasti kako bi se odgovorilo na zabrinutost domaće javnosti po pitanju migracija. Istodobno, smatra se da radnici sa zapadnog Balkana, koji su često hvaljeni zbog radne etike i kvalifikacija, i dalje ostaju tražena radna snaga u Njemačkoj. Pravilo za zapadni Balkan uvedeno je 2016. kako bi se omogućilo građanima Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije zapošljavanje u Njemačkoj bez potrebe za formalnim kvalifikacijama, pod uvjetom da imaju potpisan ugovor s njemačkim poslodavcem.
Protivnici smanjenja
Prethodna vlada, sastavljena od socijaldemokrata, Zelenih i liberala, udvostručila je kvotu na 50.000 godišnje, prepoznajući potrebu za dodatnom radnom snagom u Njemačkoj. Njemačka građevinska industrija izrazila je zabrinutost zbog ove odluke. Tim-Oliver Müller, generalni direktor Središnje udruge njemačke građevinske industrije, izjavio je da će smanjenje kvote "ozbiljno utjecati na građevinski sektor", posebno u svjetlu planiranih infrastrukturnih projekata koji zahtijevaju povećanje radne snage. Prema podacima s kraja 2024., u Njemačkoj je na temelju ovog pravila boravilo oko 79.500 osoba, najviše s Kosova, a slijede državljani BiH i Sjeverne Makedonije. Putem ove posebne regulative za zapadni Balkan, ljudi iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije mogu bez problema doći u Njemačku na rad. Za to im nije potrebna stručna sprema ni druga kvalifikacija. Dovoljno je da imaju ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje. Smanjenje kvote moglo bi imati značajan utjecaj na građane ovih zemalja koji traže zaposlenje u Njemačkoj, kao i na njihove domaće ekonomije koje se oslanjaju na doznake iz inozemstva. Odluka nove njemačke vlade o smanjenju kvote za radnike sa zapadnog Balkana izazvala je različite reakcije, od zabrinutosti u industriji do potencijalnih posljedica za zemlje regije. Ostaje za vidjeti kako će se ova promjena odraziti na njemačko tržište rada i migracijske tokove u budućnosti. Ekonomski stručnjak Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao učinke dolaska radne snage sa zapadnog Balkana, smatra da, shodno tome, ukidanje ovog pravila ne bi bilo dobra ideja jer se oni "jako dobro snalaze na tržištu rada". Od tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku oko 95 posto njih i dalje je zaposleno, navodi IAB. To ima veze i s činjenicom da je boravišna dozvola vezana uz status zaposlenja. - Ali, kako kaže Brücker, oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge skupine imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika - citira TAZ stručnjaka Brückera. Oni gotovo ne koriste socijalnu pomoć, a i "razina kvalifikacija je viša nego što se očekivalo". Uz to, iako Pravilo za zapadni Balkan ne zahtijeva nikakve kvalifikacije, većina imigranata u Njemačkoj obavlja kvalificirane poslove. - Ovdje imamo regularne radne odnose, što je dobro za ekonomiju, za kompanije i za porezne prihode - ističe Brücker.
Otvori KEKS Pay
