Početak izborne kampanje u Bosni i Hercegovini, promatrajući strateške vanjskopolitičke te trenutačne ekonomske parametre zemlje i njezinih žitelja, ne bi bilo pretjerano ocijeniti konačnim zakucavanjem čavla u lijes europskih i euroatlantskih integracija u ovoj godini, najvjerojatnije izgubljenoj za eventualni početak pregovora ili pak povlačenje sredstava iz instrumenta IPARD i Plana rasta.
Izostanak napretka
Prilično obeshrabrujuće zvuči podatak da od 21. ožujka 2024. godine i dobivanja zelenog svjetla za početak pregovora Bosna i Hercegovina još uvijek nije završila preostale obveze nužne za otvaranje pregovaračkog procesa, a o snazi domaćeg dogovora dovoljno govori i činjenica da se politički akteri još uvijek ne mogu usuglasiti oko imenovanja glavnog pregovarača ni oko tehničkih dokumenata za povlačenje sredstava iz Plana rasta, piše Večernji list BiH.
Za to vrijeme strpljenje europskih donatora i izdašnih financija je na izmaku, a valja naglasiti i kako sredstva iz Instrumenta za reforme i rast moraju biti iskorištena do isteka važećeg višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, odnosno do kraja 2027. godine, što je zakonski rok koji nije moguće produljiti. Indikativna alokacija Bosne i Hercegovine iz Instrumenta za reforme i rast već je u srpnju 2025. godine umanjena za 108 milijuna eura. Ako nadležne vlasti Bosne i Hercegovine hitno ne potpišu sporazum o zajmu i sporazum o Instrumentu te ne započnu provedbu reformi, postoji sve veći rizik da zemlja izgubi dodatna 373 milijuna eura od ukupnih predviđenih sredstava. S druge strane, u vremenu karakterističnom po iznimnim geopolitičkim izazovima i poremećajima na svjetskim energetskim tržištima, pitanje hrane posebno je važno iz kuta osnaživanja domaće konkurentnosti, ali i boljeg životnog standarda te u konačnici dostupnosti jeftinijih proizvoda. Za Bosnu i Hercegovinu ovo su uglavnom riječi bez pokrića jer je očito kako ćemo i ovu godinu završiti bez nužnih preduvjeta za korištenje sredstava iz agrarnog instrumenta IPARD. Kada se tomu dodaju i izazovi proizašli iz (ne)prilagodbe CBAM-u te nemogućnosti snažnijeg uvezivanja s jedinstvenim europskim tržištem, dolazimo do prilično sumornih prognoza za ostatak godine. U onom političkom smislu jasno je da su početna energija i entuzijazam zamijenjeni sve vidljivim pukotinama u odnosima stranaka i sve težem dostizanju kompromisa oko najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta.
Tenzije
Pitanje europskih integracija dodatno je dovedeno pred izazove i uslijed konstantnog stanja krize, a osobito na relaciji Banja Luka - Sarajevo. Dodajmo tomu sastojke za začinjavanje izborne kampanje i dizanje međunacionalnih tenzija i dolazimo pred stanje narušavanja ionako krhkih odnosa među narodima, pri čemu svaki od njih dodatno trpi inflacijske udare, demografski potop i izostanak perspektive. Jedini spas u cijeloj priči očita je osviještenost Europske unije o potrebi što hitnije integracije preostalih zemalja na jugoistoku kontinenta, a to daje mogućnost primjene faznog pristupa integracijama, o čemu je Večernji list već pisao. Građanima bi se ponudili neki od ključnih pogodnosti članstva, no i uz daljnje zadržavanje letvice prioriteta postavljenih pred političke lidere.