Ogranak stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt službeno je označen kao desničarska ekstremistička organizacija u procjeni obavještajne službe koja nadzire domaće prijetnje, ali upravo taj ogranak upravo u toj pokrajini na jučerašnjim je izborima jurišao prema pobjedi koja bi, ovisno o tome je li AfD osvojio "samo" relativnu ili čak apsolutnu većinu u regionalnom parlamentu, Sasku-Anhalt mogla pretvoriti u prvu njemačku saveznu pokrajinu kojom nakon II. svjetskog rata vladaju krajnji desničari.
Birališta u saveznoj pokrajini s oko 2,3 milijuna stanovnika i oko 1,7 milijuna upisanih birača nisu još bila zatvorena u trenucima pisanja ovog teksta. Tako da su jedini orijentir i dalje bile predizborne ankete, koje su AfD-u predviđale potporu birača od oko 41,5 posto, demokršćanskoj stranci CDU oko 22,5 posto, Ljevici oko 12 posto, socijaldemokratskom SPD-u oko 8 posto, stranci Zelenih oko 5,8 posto, dok su liberalna stranka FDP i protesna stranka BSW (miješano lijevo-desna populistička opcija) po anketama bili ispod praga.
O eventualnom prelasku praga tih dviju slabih stranaka ovisi i hoće li AfD imati apsolutnu većinu, a ako ne bude imao apsolutnu, i ako CDU sa svim ostalim strankama u regionalnom parlamentu pronađe način da sklopi anti-AfD koaliciju, moguće je i da u postizbornim kombinacijama CDU-ov pokrajinski premijer Sven Schulze ostane na vlasti, a da AfD-ov kandidat za premijera Ulrich Siegmund ostane relativni pobjednik bez vlasti. No, ishod izbora u pokrajini u kojoj CDU s različitim partnerima vlada od 2002. godine mogao bi protresti njemačku političku scenu i poljuljati stabilnost savezne vlade prilično nepopularnog kancelara Friedricha Merza.
Do 12 sati na birališta je izašlo 34,7 posto birača, što je znatno više od 22,4 posto koliko ih je do tog trena izašlo na dan izbora 2021. godine. Do 14 sati jučer je izlaznost dosegla 54,4 posto, a 2021. godine bila je 27,1 posto. AfD-ovi birači, s kojima smo razgovarali jučer u Magdeburgu, uvjereni su da to govori o njihovoj mobilizaciji, ali i CDU je, s druge strane, vodio kampanju pod sloganom da nije gotovo kad nešto pokažu predizborne ankete, već da treba na biralištima pokazati svaki glas za njih i za demokraciju. Favorit Ulrich Sigmund objavio je jučer, nakon glasanja, da očekuje podršku više od 45 posto birača.
AfD je u ovoj pokrajini na izborima 2021. osvojio 20,8 posto, a prognoze o dobivanju preko 40 posto glasova na jučerašnjim izborima mogle bi, ako se pokažu točnima, značiti najveći rast bilo koje stranke u Njemačkoj između dva izborna ciklusa od kraja II. svjetskog rata. Zasad taj rekord drži CDU koji je na izborima u Hamburgu 2004. osvojio 21 postotni bod više nego na prehodnim izborima.
Isto tako, ishod jučerašnjih izbora u pokrajini čiji se glavni grad Magdeburg nalazi 150 kilometara zapadno od Berlina mogao bi značiti jedan od najgorih rezultata za socijaldemokratsku stranku SPD u postratnoj povijesti. Najgori rezultat SPD je ostvario s osvojenih 5,5 posto glasova na izborima u Baden-Württembergu ranije u ožujku ove godine. Na prethodnim izborima u Saskoj-Anhaltu SPD je osvojio 8,4 posto glasova i imao je poziciju zamjenika premijera. Dosad su vladajuću većinu u parlamentu ove savezne pokrajine činili CDU, SPD i FDP, ali ako liberali iz FDP-a ne pređu izbornu prag i ako AfD ne osvoji apsolutnu većinu nakon jučerašnjeg brojanja glasova onda bi anti-AfD koalicija morala uključivati suradnju CDU-a i ljevičara iz stranke Linke, što nekim CDU-ovim biračima i političarima nije baš ugodno. Neki CDU-ovi birači, naime, govore kako im nije jasno zašto postoji zid nesuradnje njihove stranke prema AfD-u, a ne postoji prema antikapitalistima iz Linkea, stranke koja je potekla iz istočnonjemačke komunističke partije. CDU, naime, proklamira politiku nesuradnje s ekstremističkim strankama i na desnici i na lijevici, i s AfD-om i s Linkeom, ali u susjednoj pokrajini Saskoj manjinska vlada na čelu s CDU-om oslanja se i na zastupnike iz redova Linkea.
Pređu li i Zeleni izborni prag, i oni bi željeli pomoći toj anti-AfD koaliciji. Zbog toga je AfD-ov kandidat za premijera Ulrich Siegmund na svojim skupovima često opisivao CDU-ove političare kao one koji šuruju s "antifama", računajući da će to konzervativne birače odbiti od CDU-a i privući AfD-u.
U subotu, dan uoči izbora, u Magdeburgu se oko 10 tisuća ljudi okupilo na Festivalu demokracije, organiziranom u suradnji dvjestotinjak nestranačkih organizacija i udruga s ciljem poticanja ljudi da izađu na izbore i da glasaju za demokratske stranke, usklađene s ustavnim vrijednostima Njemačke, što AfD nije, ili barem nije tako označen u dokumentima relevantnih službi. Ali, očito je označen kao prihvatljiv i primamljiv u očima rastućeg broja birača u Saskoj-Anhaltu. AfD se kao stranka bori pravnim tužbama pred Ustavnim sudom protiv etikete protuustavne organizacije. Sličan Festival demokracije održan je u četvrtak i u Halleu, drugom po veličini gradu u Saskoj-Anhaltu.
Magdeburški katolički biskup Gerhard Feige u razgovoru za list Augsburger Allgemein izrazio je bojazan od ishoda izbora: - Ljudi se opat daju lako zavesti i to mi ulijeva strah… Ostajem bez riječi kada vidim kako se umanjuje opasnost koja prijeti od AfD-a - rekao je magdeburški biskup. Berlinski nadbiskup Heiner Koch ovih je dana komentirao kako Katoličkoj crkvi nije lako zauzeti javni stav protiv političke stranke, ali da je to nužno, čak i ako će odagnati AfD-ove birače od crkve.
- Jer radi se o nečemu puno većem od izbornih rezultata, o vrijednostima i temeljnim pitanjima. Božja ljubav je nespojiva s etničkim nacionalizmom i ja stojim pri tome - rekao je berlinski nadbiskup.
Predizborni program AfD-a obećaje biračima da će desnija pokrajinska vlada "od prve minute" početi s deportacijama svih ilegalnih migranata. Svjesni su da legalne migrante ne mogu deportirati jer zakoni sprečavaju protjerivanje nekoga tko je stekao dozvolu boravka ili državljanstvo, ali prema ilegalnim migrantima ne bi imali nikakvih dvojbi: nisu ni za kakve odgode deportacije zbog humanitarnih razloga niti išta sličnog. Promotivni slogan Saske-Anhalta AfD bi, ako dođe na vlast, promijenio iz #moderndenken u #deutschdenken. U prijevodu: iz "misliti moderno" u "misliti njemački".
AfD-ovcima je bitna ideja remigracije, pod kojom misle i na deportacije ilegalnih migranata i na drukčiju migrantsku politiku i na povratak Nijemaca raseljenih po svijetu. Bitno im je zaustavljanje zelene tranzicije gospodarstva. Bitno im je i obrazovanje, kroz koje žele smanjiti nešto što opisuju kao "LGBT indoktrinaciju", i kroz koje žele poticati nacionalni naboj mladih Nijemaca. U školama bi se trebalo više učiti o Bismarcku, a manje o Hitleru, kažu, pod čime misle na više učenja o blistavijim epizodama njemačke povijesti, a manje o tamnijim. Otto von Bismarck je ujedinitelj Njemačke i prvi kancelar njemačkog carstva. AfD-ovcima je bitno i smanjiti poticaje javnim novcem za kulturni sadržaj koji po njima nije dovoljno njemački, kao i za medije koji po njima ideološki naginju ljevici. Njemačke savezne države, a Saska-Anhalt je jedna od njih šesnaest, imaju najveće ovlasti u područjima obrazovanja, kulture i policijsko-sigurnosnih službi.
U Magdeburgu je, inače, jučer bila vidljiva povećana prisutnost policije, zbog mogućnosti da u postizbornom slavlju dođe do sukoba između pristaša AfD-a i ljevičarskih aktivista koji organiziraju prosvjedne akcije protiv skretanja Njemačke udesno. AfD-ovi predizborni skupovi privlače i niz desničarskih aktivista koji uživo prenose događaje i agitiraju za AfD, a jedan takav, možda najekstremniji ili barem najpoznatiji u tradicionalnim njemačkim medijima koji su portretirali njegov rad pod profilom Activist Mann na YouTubeu, polemizirao je u petak s novinarima Guardiana i, gore potpisanim, novinarom Večernjeg lista. Rekao nam je da voli Hrvatsku, ali bi nas, proizlazi, izbacio iz eurozone jer smo slabi, ili bi Njemačka pod AfD-om izašla iz takve eurozone u kojoj su i slabe države, te se držala sebično svojih interesa, ili udruživala u valutnu uniju samo sa sebi ravnima po bogatstvu. Na pitanje nije li to sebično, odgovara da svaka država mora biti najprije sebična, brinuti sebično za svoje interese, a tek potom biti prijateljski raspoložena za međunarodnu suradnju.
Izbore prati velik broj stranih novinara iz raznih zemalja, a Večernjak je, čini se, jedini hrvatski medij na terenu, odakle izvještavamo od četvrtka i gdje ostajemo prisutni do utorka.
Otvori KEKS Pay
